Ovog vikenda obilježava se Dan migrene, dan za podizanje svijesti o bolesti za koju mnogi kažu kako je samo jaka glavobolja, dok oni koji boluju od nje izražavaju duboku odbojnost takvom pristupu bolesti te kažu da je to nešto puno dublje i kompleksnije. Od stručnjakinje na tom području medicine, neurologinje dr. sc. Sandre Lakičević, doznali smo što je migrena te kako utječe na kvalitetu života.
Utječe na kvalitetu života
Migrena je, kaže, vaskularna glavobolja koju karakterizira pulsirajući i ponavljajući bol koji dolazi u napadima različitog intenziteta, učestalosti i trajanja. Tipični simptomi su jednostrani pulsirajući bol u području sljepoočnice, što pacijenti često opisuju “kao da srce kuca u glavi”, mučnina ili/i povraćanje, zvuk ili mirisi te pogoršanje pri aktivnosti, poput običnog hodanja uz stepenice, objasnila je za Večernji.ba Lakičević. - Migrenu često pokreću određeni faktori kao što su stres ili naglo opuštanje od stresa, zbog čega se glavobolja može javljati vikendom, manjak ili višak sna, umor, određene vrste hrane i pića (čokolada, crno vino, zreli sir, hrana bogata aditivima), promjene atmosferskih prilika te menstruacijski ciklus - objasnila je liječnica, dodajući kako se ne zna točan uzrok migrene, no primijećeno je da ulogu igra genetika, poremećaj u neurotransmiterima, osobito serotoninu, preosjetljivost živčanog sustava te promjene u krvnom protoku mozga. Kazala je i kako je najčešći početak migrenoznih glavobolja adolescencija i rane dvadesete godine te da je najaktivnija faza između 20. i 40. godine života. Istaknula je kako migrena sama po sebi nije opasna za život, no ako se ignorira i nestručno liječi, može dovesti do pogoršanja simptoma, što svakako utječe na kvalitetu života. - Ako se migrena ignorira i nestručno liječi, to može dovesti do pogoršanja simptoma te do prelaska epizodne u kroničnu migrenu (npr. 15 dana u mjesecu s glavoboljom), koju je teže liječiti, te do prekomjernog uzimanja analgetika, što može dovesti do tzv. rebound glavobolje, a sve to može dovesti do smanjene kvalitete života, pri čemu pacijenti teže obavljaju svakodnevne obveze te osjećaju mentalnu iscrpljenost, stres i anksioznost - naglasila je neurologinja. Iako nije izlječiva, migrena se može vrlo dobro kontrolirati, a kazala nam je kako se liječenje zasniva na dva načela – zaustavljanje akutnog napadaja te sprječavanje pojave novih, učestalih napadaja.
- Kod mnogih pacijenata s vremenom se značajno smanji broj i intenzitet napadaja te se uz pravu terapiju može voditi gotovo normalan život. Kod liječenja akutnog napada cilj je smanjiti bol i prateće simptome. Također, kazala nam je kako je vrlo važno lijek uzeti što ranije dok bol još nije jak. Osim za fizičko, migrena se veže i uz psihičko zdravlje pa se tom vezom, objašnjava nam liječnica, mogu međusobno pogoršavati. Pacijenti s migrenom imaju veću šansu za razvoj depresije i anksioznosti zbog kroničnog bola i iscrpljenosti, smanjene kvalitete života, osjećaja straha i bespomoćnosti zbog nepredvidivih napadaja te socijalne izolacije. Psihološka podrška može smanjiti učestalost napada migrene.
Smanjena radna sposobnost
Objasnila je i kako se migrena ponekad može “maskirati” ili udružiti s nekim drugim neurološkim bolestima, pa je potrebno hitno se javiti liječniku ako se javi nagla i ekstremna glavobolja koja se razlikuje od uobičajenih migrena, ali i ako se nova vrsta glavobolje javi nakon 50. godine života, ako je praćena drugim neurološkim simptomima, temperaturom i zakočenošću vrata te ako se javi nakon traumatske ozljede glave. U BiH među najraširenijim neurološkim bolestima izdvajaju se moždani udar, migrena, epilepsija, multipla skleroza te demencija, koje, kaže, zajedno predstavljaju značajan uzrok smrtnosti, onesposobljenosti i smanjene kvalitete života, naglašavajući potrebu za njihovim pravodobnim prepoznavanjem i adekvatnim liječenjem. Glavobolje, osobito migrena, često pogađaju mlađu populaciju te predstavljaju jedan od vodećih uzroka izostanka s posla i smanjene radne sposobnosti diljem svijeta. Osim toga, objašnjava liječnica, simptomi migrene nisu jednaki kod svih – razlikuju se po prisutnosti aure i jačini bola. Razgovarali smo i s jednom studenticom iz Mostara koja pati od kroničnih migrena s aurom. - Migrene imam od 17. godine. U početku me je to obeshrabrivalo za mnoge aktivnosti, kako fizički tako i psihički - kazala je. Kaže kako su joj migrene promijenile tijek života. - Nedavno sam počela raditi i u ovom razdoblju promjene vremena migrene su gotovo svakodnevne i nezgodno mi je govoriti da ne mogu raditi, ali činjenica je da nisam sposobna - kazala je.
Otvori KEKS Pay
