Mostar će 4. veljače biti domaćin simpozija “Od izazova do pobjede: perspektive moderne onkologije” koji organiziraju Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Klinika za onkologiju SKB-a Mostar, a u povodu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv raka. Tim povodom razgovarali smo s predstojnicom Klinike za onkologiju prim. prof. dr sc. Ingom Marijanović.
Vecernji.ba: Koji su ciljevi simpozija?
- Cilj simpozija je naglasiti važnost interdisciplinarnog i javnozdravstvenog pristupa u borbi protiv raka, s posebnim fokusom na prevenciju, ranu dijagnostiku i suvremene terapijske mogućnosti. Na simpoziju će sudjelovati onkolozi, liječnici obiteljske medicine, nutricionisti i predstavnici javnozdravstvenih institucija, koji će kroz stručna predavanja i rasprave predstaviti aktualne izazove i trendove u modernoj onkologiji. Onkološke bolesti glavni su izazov moderne medicine. Razmjena najnovijih spoznaja o prevenciji i terapiji zloćudnih bolesti nužan je preduvjet za dobar ishod liječenja. Svjetski dan borbe protiv raka tradicionalno se obilježava svakog 4. veljače kao globalna inicijativa podizanja svijesti o raku od 2000. diljem planeta. Njegova tema za 2025. - 2027. “Ujedinjeni kroz jedinstvenost” označava važnu promjenu prema pristupu koji stavlja ljude u središte brige o raku, sveobuhvatne potrebe svih onih koje pogađa. U sklopu događaja studenti Medicinskog fakulteta provodit će edukativnu kampanju dijeleći promotivne letke o prevenciji raka i važnosti zdravih životnih navika. Simpozij organiziramo jer se suočavamo s kontinuiranim porastom incidencije malignih bolesti, kako u svijetu tako i u BiH. Cilj nam je jačati sustav i podizati svijest, ne samo struke nego i šire javnosti. Porast broja onkoloških bolesnika zahtijeva snažniji, sustavan i koordiniran odgovor znanosti, struke i obrazovnih institucija.
Vecernji.ba: Što očekujete od samog događaja?
- Ovaj simpozij stavlja naglasak na prevenciju, promociju zdravlja i suvremene terapijske pristupe, ali i na iznimno važan prijenos znanja iz akademskog i znanstvenog okruženja u svakodnevnu kliničku praksu. Akademska zajednica ima ključnu ulogu u razvoju moderne onkologije, ponajprije kroz obrazovanje kvalitetnih kadrova, poticanje znanstvenih istraživanja i jačanje suradnje s kliničkim institucijama. Upravo ovakvi stručni skupovi potvrđuju važnost povezivanja fakulteta, zdravstvenih ustanova i šire zajednice u cilju izgradnje održivog, učinkovitog i prema pacijentu usmjerenog zdravstvenog sustava. Cilj je globalno smanjenje smrtnosti od raka, podizanje svijesti o raku, što čini ovaj dan univerzalnim, a ne ograničenim na regije.
Vecernji.ba: Mostarska onkologija renomirana je u regiji, što biste istaknuli kao najveći uspjeh?
- Onkologija u Mostaru dugo je bila izazov, kako za medicinske stručnjake tako i za pacijente. Prije samostalne Klinike za onkologiju, Onkološki odjel bio je dio Klinike za unutarnje bolesti. Sve je počelo s našom dragom pok. prim. dr. Drinkom Musom, dr. med., pok. glavnom sestrom Julijanom Karačić, kojih se svakodnevno sjećamo s velikim poštovanjem. Liječnici, medicinske sestre i ostali djelatnici svakodnevno su se suočavali s ograničenjima prostora, opreme, kadra, a pacijenti su često morali putovati u druge gradove ili zemlje kako bi dobili terapiju. Onkološki odjel je 2003. odvojen od Klinike za unutarnje bolesti i formirana je samostalna Klinika za onkologiju pod vodstvom prof. dr. sc. Eduarda Vrdoljaka, dr. med., i od tada je počela intenzivna aktivnost u stvaranju kadra - specijalista onkologa, medicinskih sestara, inženjera medicinske radiologije, fizičara... - koji su tijekom godina stjecali zvanja, doktorate, akademske titule. Prekretnica je došla 14. travnja 2012., kada je otvorena nova zgrada Klinike za onkologiju SKB-a Mostar, gdje je ključnu ulogu u realizaciji imao ravnatelj SKB-a Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić, dr. med. Od tada onkološki pacijenti imaju svu potrebnu specifičnu onkološku terapiju u svome gradu, blizu doma. Klinika danas raspolaže modernom jedinicom za vanjsku radioterapiju s dva linearna akceleratora, CT simulatorom, LDR brahiradioterapijom, poliklinikom s 9 ambulanti i dnevnom bolnicom za pripremu i primjenu sustavne onkološke terapije, sve u skladu s najvišim standardima. Uz sav klinički rad, ponosna sam jer je Klinika postala i centar značajnog znanstvenog napretka, prepoznata je u regiji kao vrhunska onkološka institucija. Tijekom godina objavljeno je mnogo znanstvenih radova, ostvarena su brojna međunarodna priznanja, a specijalisti onkolozi, kojih je danas još malo - 14, redovito sudjeluju na svjetskim kongresima, seminarima... Razvoj kadrova, stručna usavršavanja i međunarodna suradnja omogućili su da Klinika kontinuirano podiže standarde liječenja i postaje prepoznatljiva i izvan granica BiH. Naš jedini, najvažniji cilj je pacijent i njegova dobrobit. Za lokalnu zajednicu ovaj razvoj znači mnogo više od same tehnologije.
Vecernji.ba: Koji su problemi s kojima se susrećete?
- Ono s čime se sve klinike, svaki onkolog susreće u BiH je, nažalost, još uvijek nedostatak, nedostupnost svih, sada u svijetu od davno provedenih, potrebnih terapijskih opcija za liječenje onkoloških pacijenata, nedovoljno praćenje onkoloških trendova potrebnih za liječenje ovih bolesti. Posljednja revizija liste onkoloških lijekova bila je u 2019., a od tada su FDA i EMA odobrili više od 50-ak novih terapijskih opcija u svim indikacijama u onkologiji. Unatoč ovom globalnom napretku, dostupnost inovacija u BiH značajno kasni. Nedostupna, neadekvatna terapija korelira s lošijim ishodima liječenja pacijenata, većom smrtnošću od raka. Liste čekanja onkoloških pacijenata za dostupne terapijske opcije, nedostatak sredstava u Fondu solidarnosti, porast broja oboljelih od malignih bolesti znatno smanjuju izglede za uspješno liječenje. Sustavno podfinanciranje, iako su proračuni za 2026. predvidjeli povećanje sredstava, potrebe onkoloških pacijenata i dalje nadilaze dostupne resurse, što znači da trebamo reorganizaciju, modificiranje istoga, razumijevanje svih onih koji su donositelji odluka da bi u konačnici adekvatno liječili sve onkološke pacijente. Zbog svega navedenoga na simpozij smo pozvali najistaknutije, najvažnije osobe u zdravstvenom sustavu, među kojima su prim. dr. Nediljko Rimac, ministar zdravstva FBiH, prof. dr. sc. Milenko Bevanda, dr. med., ministar zdravstva HNŽ-a, prof. dr. sc. Vlatka Martinović, dr. med., ravnateljica ZZOR-a FBiH, doc. dr. sc. Siniša Skočibušić, dr. med., ravnatelj ZZJZ-a FBiH, prof. dr. sc. Edita Černi Obrdalj, dr. med., predstojnica Katedre obiteljske medicine i voditeljica Odjela obiteljske medicine, stup zdravstvenog sustava. Smatramo da će panel s gostima dati odgovore na pitanja, plan, viziju puta u Onkologiji, puta u borbi protiv raka.
Vecernji.ba: Nažalost, sve je više oboljelih od malignih bolesti, koje su najučestalije u našoj regiji?
- Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije “World Cancer Report 2022 - Cancer Research for Cancer Prevention”, registrira se sve veći broj oboljelih pacijenata od malignih bolesti posljednjih 10 godina. Maligne neoplazme odgovorne su za oko 10 milijuna smrtnih ishoda u 2022., odnosno svaki šesti čovjek umire od raka, ali su tendencije porasta i za iduće razdoblje. U HNŽ-u postoji program prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Tijekom 2026. očekuje se uvođenje i programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
U skladu s procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, trećina malignih bolesti može se prevenirati jer su čimbenici rizika za ove bolesti u znatnom broju preventabilni. Na osnovi toga možemo istaknuti činjenicu da ćemo, ako preventivni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva bude proveden u 2026., u HNŽ-u imati tri programa prevencije karcinoma koji su u porastu - raka dojke, raka kolorektuma i raka vrata maternice (cjepivo protiv HPV-a).
Vecernji.ba: Koja su vodeća maligna oboljenja u HNŽ-u?
- Vodeća maligna neoplazma na području HNŽ-a u 2024. je već drugu godinu za redom rak dojke s čak 100 novooboljelih osoba (incidencija 47,4/100.000) koje su uvijek gotovo isključivo žene. Vodeći uzrok smrti primarno od malignih neoplazmi na području HNŽ-a u 2024. je rak pluća s čak 115 umrlih osoba (mortalitet 54,7/100.000 stanovnika), zatim slijedi rak kolorektuma sa 78 umrlih osoba (mortalitet 37,2/100.000 stanovnika). Evidentiramo značajan porast broja novooboljelih muškaraca od raka kolorektuma, dok je rak prostate među prva tri, a koji je također u porastu posljednjih godina (Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH za 2024., ZZJZ FBiH).
Vecernji.ba: Gdje vi crpite energiju za sve što radite?
- Nedavno sam pročitala jednu misao koja je sažela sve moje godine rada - “Život nisu velika čuda, već mali koraci svaki dan”. Tim malim koracima koračam već gotovo 24 godine kroz onkologiju. Kada radiš srcem, ni jedan izazov nije pretežak, a svaki pacijent kojega susretnem podsjeti me zašto sam tu. Odgovornost koju nosim nije teret, već snaga koja me pokreće da svaki dan budem još bolja verzija sebe za one koji me trebaju. Raditi ovaj posao srcem znači pretvoriti veliku odgovornost u čistu energiju. Volim ljude, volim svoj poziv i u svakom novom danu tražim način da pružim više - granice ne postoje. •
Otvori KEKS Pay
