Visoke ljetne temperature, koje posljednjih godina sve češće obaraju rekorde, predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, posebno za djecu, starije osobe, kronične bolesnike i osobe koje rade ili borave na otvorenom. Dugotrajno izlaganje suncu i vrućini može dovesti do sunčanice, toplinskog udara i toplinske iscrpljenosti, stanja koje se često pogrešno prepoznaje.
Pravodobno prepoznavanje prvih znakova upozorenja, adekvatna zaštita od visokih temperatura i pravilna reakcija u hitnim situacijama mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene posljedice. Kako prepoznati razliku između sunčanice, umora, kako pomoći osobi sa sunčanicom, kada se javiti liječniku i kada sunčanica postaje životno ugožavajuća, pojašnjava dr. Sanel Hrkić, specijalista urgentne medicine bolnice Medicana Sarajevo.
Prije svega, govori dr. Hrkić, važno je razlikovati toplinsku iscrpljenost od toplinskog udara jer se, smatra on, u svakodnevnog govoru oba stanja često nazivaju “sunčanicom”, iako nisu isto.
- Sunčanica nastaje kao posljedica izravnog i dugotrajnog izlaganja glave i vrata sunčevim zracima, dok je toplimski udar mnogo ozbiljnije stanje koje nastaje kada organizam izgubi sposobnost regulacije tjelesne temperature. Riječ je o hitnom medicinskom stanju koje može dovesti do oštećenja mozga, srca, bubrega i drugih vitalnih organa - pojašnjava dr. Hrkić.
Specijalist urgentne medicine ističe da su prvi simptomi “jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, osjećaj omamljenosti, izrazita slabost, crvenilo lica, povišena tjelesna temperature i ubrzan puls - te da se upravo oni ne bi smjeli zanemariti.
- Kako stanje napreduje, mogu se javiti poremećaj svijesti, konfuzija, dezorijentacija, poremećaj govora, grčevi, otežano disanje, pa čak i gubitak svijesti - kaže dr. Hrkić te dodaje da ”za razliku od običnog umora ili toplinske iscrpljenosti, kod koje se osoba obilno znoji, osjeća slabost i vrtoglavicu, ali je uglavnom svjesna i stanje se popravlja nakon odmora u hladu i nadoknade tečnosti, kod sunčanice i naročito toplinskog udara simptomi ne prolaze ili se ubrzano pogoršavaju unatoč odmoru”.
Specijalist naglašava da su posebice zabrinjavajući poremećaji svijesti, visoka tjelesna temperature i neurološki simptomi, koji zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.
Iako mnogi vjeruju da će se osoba koja je doživjela sunčanicu ili toplinski udar oporaviti nakon nekoliko minuta odmora u hladu, upravo prve reakcije ljudi u takvim situacijama mogu biti presudne. Nepravilna pomoć ili odgađanje poziva hitnoj medicinskoj službi mogu dodatno pogoršati zdravstveno stanje i povećati rizik od ozbiljnih komplikacija. Zato je važno znati kako pravilno reagirati već u prvim minutama.
- Najčešća pogreška je podcjenjivanje ozbiljnosti stanja i odlaganje pozivanja hitne medicinske pomoći. Građani često očekuju da će se osoba sama oporaviti, čime se gubi dragocjeno vrijeme. Česte pogreške su i ostavljanje osobe na suncu, davanje alkohola ili energetskih napitaka, forsiranje unosa tečnosti osobi koja je konfuzna ili bez svijesti, kao i naglo rashlađivanje ledenom vodom, koje može izazvati neželjene fiziološke reakcije - ističe dr. Hrkić.
Naglašava da pravilna prva pomoć podrazumijeva da se "osoba odmah skloni u hlad ili klimatiziranu prostoriju, postavi u ležeći položaj uz blago podignutu glavu, a ako je bez svijesti, ali diše, u bočni položaj. Potrebno je skinuti ili olabaviti višak odjeće i započeti postupno rashlađivanje hladnim oblogama na vrat, pazuhe i prepone ili mlakom vodom uz ventilaciju. Vodu ili oralni rehidracijski rastvor treba dati samo ako je osoba potpuno budna, orijentirana i može sigurno gutati".
Specijalist Hrkić naglašava da “građani ne trebaju čekati da izmjere tjelesnu temperaturu iznad 40 stupnjeva Celzijevih kako bi pozvali hitnu medicinsku pomoć. Ako osoba nakon izlaganja visokim temperaturama postane konfuzna, dezorijentirana, kolabira ili izgubi svijest, potrebno je odmah pozvati Službu hitne medicinske pomoći".
Iako se sunčanica i toplinski udar često doživljavaju kao prolazne tegobe izazvane visokim temperaturama, u pojedinim slučajevima mogu se razviti iznimno brzo i prerasti u stanje koje ugrožava život. Zato je važno prepoznati trenutak kada kućne mjere više nisu dovoljne i kada je nužna hitna medicinska intervencija, posebice kod osoba koje pripadaju rizičnim skupinama.
- Sunčanica, a posebice toplinski udar, može veoma brzo napredovati i već u roku od nekoliko desetaka minuta dovesti do oštećenja vitalnih organa. Upravo zbog toga vrijeme predstavlja presudan čimbenik za ishod liječenja. Hitnu medicinsku pomoć potrebno je odmah potražiti ako osoba ima poremećaj svijesti, konfuziju ili gubitak svijesti, tjelesnu temperaturu iznad 40, grčeve, otežano disanje, uporno povraćanje, izrazitu slabost ili nije u stanju stajati ili hodati, kao i kada se simptomi ne poboljšavaju nakon 15 do 30 minuta odmora i rashlađivanja - kaže dr. Hrkić.
Poseban oprez, navodi, potreban je "kod male djece, starijih osoba, trudnica i kroničnih bolesnika te posebice kod osoba koje boluju od srčanih, plućnih i bubrežnih bolesti ili dijabetesa, kao i kod svih koji rade ili intenzivno treniraju na otvorenom".
- Djeca se pregrijavaju znatno brže od odraslih, zbog čega ih nikada ne treba ostavljati same u parkiranom automobilu, čak ni na nekoliko minuta. Temperatura u vozilu može za vrlo kratko vrijeme dostići vrijednosti koje ugrožavaju život. Kod starijih osoba osjećaj žeđi je često oslabljen, pa dehidracija može nastati i prije nego što osoba postane svjesna da joj nedostaje tekućina. Posebnu pozornost zahtijevaju i osobe koje koriste određene lijekove, poput diuretika, pojedinih antihipertenziva, antidepresiva, antipsihotika i antihistaminika. Ovi lijekovi mogu otežati rashlađivanje organizma ili povećati gubitak tekućine, zbog čega se tijekom toplinskih valova preporučuje redovito praćenje zdravstvenog stanja i konzultacija s nadležnim liječnikom - pojašnjava dr. Hrkić
Specialist urgentne medicine u bolnici Medicana Sarajevo dr. Sanel Hrkić, navodi i preporuke kako se sačuvati od sunčanice i toplinskih udara.
- Prva i najvažnija preporuka je izbjegavanje boravka na izravnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, kada su UV zračenje i toplinsko opterećenje najveći. Ako izlazak nije moguće izbjeći, potrebno je nositi šešir ili kapu širokog oboda, laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala i koristiti zaštitne kreme s visokim zaštitnim faktorom. Druga preporuka odnosi se na redovitu hidrataciju. Tekućinu treba unositi kontinuirano, čak i kada ne osjećamo žeđ. Preporučuje se voda, mineralna voda ili oralni rehidracijski rastvori, dok alkohol i veće količine kofeinskih napitaka treba izbjegavati jer mogu doprinijeti dehidraciji - kaže dr. Hrkić.
Također, ističe da je jedna od preporuka posebna briga o najugorženijim kategorijama stanovništva, djeci, starijim osobama, trudnicama i kroničnim bolesnicima.
- Potrebno je redovito provjeravati njihovo zdravstveno stanje, osigurati dovoljan unos tečkućine i rashlađen prostor te se pridržavati propisane terapije prema savjetu liječnika - navodi dr. Hrkić.
Dodaje da je veoma važno intenzivne fizičke aktivnosti i težak fizički rad treba planirati u ranim jutarnjim ili večernjim satima kada su temperature niže.
- Rekreativci često podcjenjuju rizik od visokih temperatura, zbog čega je nužno prilagoditi treninge vremenskim uvjetima. Klima-uređaji mogu biti od velike koristi, ali treba izbjegavati velike temperaturne razlike između vanjske i unutarnje sredine, jer i one predstavljaju dodatno opterećenje za organizam - kaže dr. Hrkić te ponavlja da toplinski valovi više nisu iznimka nego sve češća pojava.
- Toplinski udar nije samo prolazna neprijatnost, već ozbiljno, životno ugrožavajuće stanje koje može dovesti do otkazivanja vitalnih organa i smrtnog ishoda. Većina slučajeva sunčanice i toplinskog udara može se spriječiti pravodobnom zaštitom od sunca, adekvatnom hidratacijom i prepoznavanjem ranih simptoma. Građani ne bi trebali ignorirati znakove upozorenja, jer rano prepoznavanje simptoma, brzo započinjanje rashlađivanja i pravodobno uključivanje hitne medicinske pomoći mogu spriječiti razvoj teških komplikacija i spasiti život. Tijekom toplinskih valova prevencija ostaje najučinkovitija terapija - zaključio je dr. Hrkić.
Otvori KEKS Pay
