Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da bi najteži dio ljeta tek mogao uslijediti. U prošlom, prvom smrtonosnom toplinskom valu, najteže su pogođeni Francuska, Njemačka, Španjolska, Portugal... Njemačka je, primjerice, zabilježila rekordno visoke temperature, u Francuskoj je velik broj smrtnih slučajeva povezan s temperaturnim 'paklom', u Španjolskoj i danas bjesne požari i odnose živote. Nažalost, najavljuje se ponovno pristizanje ekstremnih vrućina, piše Večernji list BiH.
Ozbiljan pristup
Zbog ozbiljnosti situacije SZO je nedavno održao izvanredni sastanak s predstavnicima 41 države europske regije, Europske komisije i organizacija civilnog društva kako bi analizirali iskustva iz posljednjeg toplinskog vala i pripremili se za nadolazeće. Regionalni direktor SZO-a za Europu dr. Hans Henri P. Kluge poručio je da se ekstremne vrućine moraju promatrati kao ozbiljna javnozdravstvena prijetnja, a ne samo meteorološka pojava. SZO ističe da zemlje s razvijenim nacionalnim planovima zaštite zdravlja tijekom toplinskih valova reagiraju znatno učinkovitije. Na sastanku, kojem je prisustvovalo više od 130 sudionika, analizirane su mjere koje su se pokazale uspješnima tijekom posljednjih toplinskih valova, ali i područja u kojima su potrebna dodatna ulaganja i bolja koordinacija.
"Nacionalni planovi za djelovanje tijekom ekstremnih vrućina spašavaju živote. Države koje ih imaju reagirale su brzo i organizirano", rekao je Kluge. Kao primjeri dobre prakse izdvojene su Italija, Španjolska, Austrija, Belgija, Francuska i Sjeverna Makedonija, koje su unaprijedile sustave upozoravanja, zaštitu ranjivih skupina i koordinaciju između nadležnih službi. Međutim, manje od polovine država članica europske regije ima takve planove. SZO upozorava da građani često nisu svjesni vlastitog rizika ni tijekom najviših upozorenja, da nedostaje klimatiziranih javnih prostora te da administrativne prepreke u pojedinim državama usporavaju proglašenje toplinskog vala i aktiviranje zaštitnih mjera. Posebno su ugrožene starije osobe, kronični bolesnici, beskućnici i osobe koje žive same, zbog čega SZO poziva države na bolju pripremljenost i bržu reakciju.
Uobičajena pojava
U BiH je klima takva da su ekstremne vrućine i toplinski valovi uobičajena pojava svakog ljeta. Međutim, za razliku od pojedinih europskih država koje tijekom toplinskih valova aktiviraju posebne mjere zaštite radnika, u BiH ne postoje zakonski propisane mjere koje bi poslodavce obvezivale na prilagodbu rada tijekom ekstremnih vrućina. Nadležne institucije uglavnom izdaju preporuke, poput izbjegavanja rada na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, osiguravanja dovoljne količine pitke vode, češćih stanki i, gdje je moguće, prilagodbe radnog vremena.
Međutim, provedba tih preporuka nije obvezna, pa zaštita radnika u velikoj mjeri ovisi o procjeni i dobroj volji poslodavaca. U principu, sve što se "poduzima" su obavijesti građanima o oprezu zbog visokih temperatura.
"Jugoistok Europe ostaje ugodan, uključujući i Balkan, gdje temperature zraka do 12. srpnja ostaju primjerene dobu godine (uglavnom od 27 do 33 °C). Do 12. srpnja nema izražene vrućine na području BiH. U drugoj polovini srpnja, ponovit ćemo, postoje signali za izraženiji val vrućina. Do tada iskoristite ugodniji dio ljeta", naveo je meteorolog Nedim Sladić.
Otvori KEKS Pay
