- Ne znam što reći. U kriptovalutama imam oko 5000 eura. Međutim, kako je BiH na “crnoj listi”, ne mogu sebi poslati novac, a blokirali su mi i premještanje valuta na jednu bh. platformu kako bih ih ovdje isplatio. Stavili su nas u rang s najslabije razvijenim državama svijeta. A kad sam ulazio u projekt s nekoliko stotina eura, nikakvih restrikcija nije bilo - priča nam investitor u kriptovalute u BiH koji je ostvario rast od oko 1000 posto u nekoliko godina bavljenja kriptovalutama, a sada je u slijepoj ulici, piše Večernji list BiH.
Svi su tu, a nema BiH...
Ekipa Večernjaka također se uvjerila da je BiH gotovo na svim internetskim trgovinama blokirana. Popularni cex.io stavio je BiH kao državu koju trenutačno ne podržava, a u društvu smo i s Afganistanom, Etiopijom, Somalijom, Sirijom, Zimbabveom..., a ono što je najžalosnije jest činjenica da je među državama koje ova kupoprodajna platforma ne podržava BiH jedina europska zemlja. Slična situacija je i na ostalim servisima. Tako se Coinbase ispričava, ali nisu dostupni u BiH. Crypto.com također, nakon što upišete sve podatke, “pada” na tome da je korisnik iz BiH, iz jednog od dvaju entiteta koje prepoznaje, ali oba ne podržava. Državnost BiH, nažalost, problem je i za servis Bit2Me. I kako funkcionirati u tom svijetu na koji je “navučeno” cijelo čovječanstvo, osim BiH i još tridesetak zemalja, objasnio nam je Nedžad Smajić, tvorac prve licencirane bh. kriptovalute RXC i internetskog servisa koji služi u traganju za informacijama - crypto.ba.
- Pa stvar je u tome što smo stalno na nekim listama, primjerice, na FATF listi i ostalima koje se tiču pranja novca i financiranja terorizma. I, naravno, BiH je tu u rangu s Afganistanom - ističe Smajić. Spomenuo je i neke platforme koje nas još nisu blokirale. - Preporučujem onima koji žele trgovati Binance, najbolju mjenjačnicu za kriptovalute, a nije nas blokirala, kao i Whitebit gdje, ovisno o banci, možete poslati sredstva kako biste trgovali - objašnjava ovaj stručnjak. Koliko dugo traju ovi problemi, potvrđuje i ranija priča Siniše iz Banje Luke koji se 2017. počeo baviti rudarenjem, odnosno održavanjem bitcoin mreže. - Problem se pojavio kada sam počeo ostvarivati prihode u ovim virtualnim valutama i želio naplatiti taj svoj rad. Nailazio sam na gomilu problema, samim tim što živim na području zapadnog Balkana. Čim bi čuli odakle ste, rekli bi da ne zadovoljavate uvjete za bilo kakvu zamjenu - podsjeća Siniša.
A dok se u BiH ovakve investicije ignoriraju, u svijetu se itekako bore kako bi ispunili zahtjeve onih koji žele investirati, pa bilo da to rade s 50 dolara ili 50 milijuna, ovisno čime raspolažu. To potvrđuje i nedavno izvješće ministara financija i guvernera središnjih banaka 19 zemalja, EU-a, MMF-a, Svjetske banke i Banke za međunarodna poravnanja koje donosi da će se uspostaviti službeni standardi za reguliranje i izdavanje digitalnih valuta središnjih banaka. U prijevodu, na kriptovalute već se gleda kao na nositelje digitalne ekonomije i 4. industrijske revolucije. Kada bi se na BiH trebalo početi gledati kao na državu koja nije visokorizična, nitko ne zna. Sugovornik iz oblasti sigurnosti tvrdi nam da su prošlogodišnja izvješća da je BiH skinuta sa “sivih lista” vezano uz pranje novca samo mazanje očiju.
Misle da je u BiH rat
- Tu se netko imao potrebu pohvaliti i dokazati nešto što u praksi ne funkcionira jer kako objasniti da gotovo nijedna ozbiljna kupoprodajna platforma ovu zemlju više ne priznaje i ne želi da njezino stanovništvo kod njih uopće trguje? Kada sve sagledate, mi imamo manje terorističkih napada ili nekih drugih ugroza od većine zemalja svijeta. Međutim, strane institucije prema nama se ponašaju kao da je i dalje rat. I mene bi svi osudili da ovo javno kažem, ali nitko se ne trudi pokazati svijetu da ovdje nije sve tako crno i da u nekim segmentima imamo bolji život i bolje je nas izabrati kao investitore nego, primjerice, neke treće zemlje Europske unije. Ali, sami smo krivi. Politika se ne trudi komunicirati sa svijetom. Veliki dio ministara ne zna da ozbiljne zemlje imaju stručnjake za digitalnu tehnologiju u političkim institucijama, a kamoli da ih kontaktira i lobira da nas se de facto skine sa svih “sivih listi”. Također, paradoksalan primjer je i da se u BiH snimaju uglavnom ratni filmovi i stranci redovito misle da je kod nas rat, a nitko ih ne demantira. E, zato smo mi u društvu Afganistana, Etiopije, Sirije... i sličnih, a kako se ponašamo, već smo jedina europska zemlja koju neke institucije drže na “sivoj” ili, bolje rečeno, “crnoj listi”, a uskoro bismo mogli biti i jedina svjetska - zaključio je sugovornik. •
