Sam posjet trećem Trnjak Festu ilustrira potencijal ovoga vina, čiju kvalitetu prepoznaju i ljudi izvan ovih prostora, kako rekoše, ne iz kurtoazije. Jedan od tih bio je i Mislav Matišić, zamjenik direktorice Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.
- Prvi put smo na Trnjak Festu, ugodno smo iznenađeni posjećenošću, kvalitetom ove sorte koja se vraća iz zaborava. Mi u Slavoniji i Baranji nemamo puno autohtonih sorti. Velika smo vinogradarska regija, najveća u Hrvatskoj, najveći proizvođači, s najviše bijelih vina, ali ovo što danas kušamo zaista je za svaku pohvalu i još jedan dodatni motiv da se Slavonija i Hercegovina, koje jesu bliske u svakom smislu, dodatno povežu. Trnjak ima svoje mjesto pod suncem ne samo u Hercegovini nego i kao izvozni potencijal - kazao je Matišić najavljujući mogući posjet hercegovačkih vinara Osijeku i Slavoniji.
27 vinarija i 14 izlagača
Uz ovu nepristranu ocjenu gospodina Matišića, koji se prvi put “sreo” s trnjkom, treba reći da je manifestaciju organizirala Udruga vinogradara i vinara iz Ljubuškog u suradnji s udrugama vinogradara iz Vrgorca i Imotskog. Na Trnjak Festu predstavilo se 27 vinarija i 14 izlagača autohtonih gastronomskih specijaliteta. Piti trnjak bez meze ne ide jer on doseže i do 15 volumnih postotaka alkohola, pa su o tome vodili računa i posjetitelji koji su podjednako opsjedali i štandove s pićem i štandove s “ićem”. Zaista jedan lijep događaj, koji najavljuje da Hercegovina, poput trnjka, ima još niz skrivenih aduta koje ne koristi.
Kada je riječ o vinogradarstvu, ohrabrujuće poruke odaslali su Kemal Hrnjić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, i David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i ribarstva Hrvatske, koji su na mjestu promotora trnjka naslijedili Nasihu Pozder, federalnu ministricu turizma i okoliša, koja je također prisustvovala manifestaciji.
Ministar Hrnjić naglasio je da će Ministarstvo poljoprivrede tri milijuna maraka izdvojiti za mlade poljoprivrednike do 40 godina. Iz tih sredstava mladi vinogradari mogu računati na poticaj od 50.000 KM za zasnivanje vinograda. Trenutačni poticaj za vinogradare je 2500 po hektaru. Ministar Vlajčić najavio je da će Ministarstvo poljoprivrede RH osigurati četiri milijuna maraka koja će biti na raspolaganju poljoprivrednicima.
Željko Nakić, direktor Vinarije Čitluk, najstarije u BiH, opisujući povratak trnjka, ističe da je sve krenulo 2001. na prijedlog jednog starijeg inženjera. - Godine 2001. uspjeli naći plemke, a 2002. zasadili prvi nasad trnjka u posebne redove. Već 2004. odvojili smo ga kao samostalno vino, a 2006. godine, koliko znam, s trnjkom smo prvi izišli na tržište. To je zahvalna sorta, izdašna je, ima visoke šećere, dobru boju, a vino ima dugovječnost i specifični taninski sastav. Trnjak je sada budućnost u vinarstvu - kazao je Nakić.
Potražnja u stalnom porastu
Već smo reli da konzumacija trnjka traži “jaku podlogu”, pa je na “udaru” posjetitelja i gastronomska ponuda. Proizvođači pršuta nisu štedjeli, rezalo se do kosti, a ponudu su upotpunjavali proizvođači sira i drugih proizvoda iz domaće radinosti. Na sceni je bio i špek.
- Špek i svinjska mast nešto su najbolje što postoji, posebice za djecu u razvoju do sedam godina. Trenutačno se najviše traži bijela slanina i slanina od crne slavonske svinje. Bijela slanina je pravi lijek. Što se tiče prodaje, ne ide sjajno jer je domaća roba malo masnija, a to ove nove generacije izbjegavaju. Posljednjih godina potražnja za slaninom je u porastu - ukratko je rezimirao stanje u toj oblasti Igor Vučić Hugo, koji godišnje tovi od 100 do 150 svinja, težine od 200 do 250 kilograma.
Andrija Radić, jedan od ljudi koji sudjeluju u organizaciji zahtjevne manifestacije, koja je ove godine kroz razne sadržaje trajala tri dana, govoreći o ciljevima koji ih vode, naglašava:
- Mi smo se treći put potrudili u cilju promocije ove autohtone sorte Hercegovine i Dalmacije dati joj na važnosti i približiti je potrošačima. Trenutačno imamo 27 proizvođača trnjka u BiH i Hrvatskoj, svaki dan broj raste, dogodine očekujemo novih nekoliko proizvođača. Svi vinari koji nemaju trnjak, sada ga sade. On je sigurno budućnost vinarstva BiH i Hrvatske.
Uz crveni trnjak, kako se to kaže za tzv. crna vina, primijetili smo i roze trnjak obiteljskog podruma “Sušac” iz Cerna kod Ljubuškog. Da je riječ o potentnoj sorti, potvrđuje i napomena Zdenka Milasa, predsjednika, da “trnjak, jednako kao i blatina, može dati izvanredne rezultate”.
Otvori KEKS Pay
