Nakon jednogodišnjeg procesa pred Sudom Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik proglašen je krivim i osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti entitetskog predsjednika. Riječ je o prvostupanjskoj presudi, što znači da bi konačna sudska odluka po (očekivanim) žalbama trebala biti poznata najdalje do kraja godine, piše Večernji list BiH.
Dodiku se sudilo zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta kojeg vlasti RS-a nikada nisu priznale kao legalnog i legitimnog visokog predstavnika. Bude li ova presuda konačna, Dodik neće u zatvor jer je u BiH moguće otkupiti zatvorsku kaznu u trajanju do godine dana, i to za oko 18.000 eura. Što se tiče zabrane obnašanja dužnosti, ona stupa na snagu tek nakon pravomoćnosti presude, odnosno nakon postupka žalbe i sudske odluke po žalbi. Dodik se, ako presuda bude potvrđena, neće moći kandidirati na sljedećim izborima u jesen 2026. godine ni za bilo koju drugu dužnost jer osobama osuđenima na zatvorske kazne dulje od šest mjeseci Izborni zakon to striktno zabranjuje.
Izvorni Dayton
Naravno, sve to pod uvjetom da Dodik poštuje sudsku presudu, ali prema onome što je danas izjavio pred svojim pristašama na mitingu u Banjoj Luci, to mu nije nakana. Naprotiv, Dodik je najavio radikalne mjere koje uključuju zabranu rada Suda i Tužiteljstva na prostoru entiteta Republika Srpska te povlačenje srpskih dužnosnika i zaposlenika srpske nacionalnosti iz gotovo svih državnih institucija, uključujući istražnu agenciju SIPA-u i obavještajnu agenciju OSA-u. Pri tome se Dodik poziva na Daytonski sporazum i Ustav BiH jer, kaže, ni jedna od tih institucija na državnoj razini nije predviđena daytonskim Ustavom. Poručuje da će svojim sljedećim odlukama Narodna skupština RS-a, u kojoj njegova koalicija ima uvjerljivu većinu, vratiti stvari u BiH na početne postavke, što bi trebalo značiti na "izvorni Dayton". U svojim budućim koracima očito računa na potporu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, čiji se dolazak u Banju Luku sinoć i očekivao.
- Pozivam Vučića da dođe u Banju Luku da vidimo što ćemo i kako ćemo. Od danas nema više BiH kakvu ste zamišljali. Donijet ćemo nekoliko zakona, prvi je zakon o zabrani rada Tužiteljstva i Suda BiH na prostoru RS-a, o zabrani rada Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH i formiranje VSTV-a RS-a te zakon o zabrani djelovanja SIPA-e na području RS-a. Sljedeći je zakon o zabrani djelovanja OSA-e na području RS-a, a na kraju ostavljam zakon o zabrani rada u zajedničkim institucijama - poručio je Dodik.
S druge strane, oporbeni čelnici iz RS-a poručuju da ovaj entitet ne smije biti talac ni jedne osobe, pa ni Milorada Dodika. Podsjećaju kako je upravo on na krilima podrške i odluka međunarodne zajednice krajem 90-ih godina došao na vlast u RS-u. Vodeće oporbene stranke, SDS i PDP, pozivaju Srbe da ne napuštaju državne institucije, a Dodiku poručuju da mora donositi odgovorne i razumne odluke. On im uzvraća da su izdajnici i poslušnici sarajevske čaršije i dijelova međunarodne zajednice. Činjenica je da Dodik u svojim istupima ističe potrebu očuvanja mira pod svaku cijenu, a na što su ga proteklih dana upozorili i brojni strani diplomati u BiH, kao i EUFOR te NATO. Zbog rasta političkih tenzija pred izricanje presude Dodiku EUFOR je pojačao svoju prisutnost na terenu, a i iz NATO-a je poručeno da su spremni pomoći u održavanju mira pokaže li se potreba za time. O tome je na svom X profilu izvijestio i visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, koji se susreo sa zapovjednikom NATO-ova stožera u Sarajevu brigadnim generalom Matthewom Valasom. No, za sada nema naznaka o ugroženoj sigurnosnoj situaciji i miru u BiH.
Neke od danas najavljenih mjera spominjao je i prije, ali nikada nije prešao granicu i doista zabranio rad neke državne institucije na teritoriju RS-a. Izvjesno je da neće uraditi ništa bez konzultacija s Vučićem i službenim Beogradom, a zanimljivo je da je proteklih dana intenzivirao i komunikaciju sa svojim glavnim europskim saveznikom - Viktorom Orbánom. Očekivano, potpora mu je stigla od ruskog Veleposlanstva u BiH. - Progon Milorada Dodika čisto je političke prirode, inspiriran od Zapada, koji se posredstvom svojih marioneta u pravosudnim tijelima BiH nada da će eliminirati s političke scene patriotske snage Republike Srpske, koje se odupiru euroatlantskom neokolonijalizmu - nimalo diplomatski poručili su iz ruskog Veleposlanstva.
Uvod u krizu
Velike nade Dodik polaže i u novu američku administraciju. Upravo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja smatra glavnim kreatorom optužnice protiv njega, dok za visokog predstavnika Christiana Schmidta kaže da je tek "izvršitelj radova". Poručuje i da je državno pravosuđe pod izravnim utjecajem stranaca, ali i bošnjačke politike te da se zapravo nije sudilo njemu osobno, već institucijama i cijeloj Republici Srpskoj. Tek treba vidjeti kako će se Dodik ponašati u idućim danima i tjednima. Ali i kako će reagirati međunarodna zajednica. Upravo je njegov odvjetnik Anto Nobilo ustvrdio kako se protiv Dodika vodio politički proces te, s obzirom na to da je on bivši komunistički tužitelj, koji je očito upoznat s tim metodama, ustvrdio kako je u komunizmu "partija" davala upute za suđenje, a da u Bosni i Hercegovini to čine strana veleposlanstva, upirući prstom u američko te u Ured visokog međunarodnog predstavnika. To je posvjedočio i bivši sudac Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić koji je inače poznat kao veliki kritičar čelnika RS-a Milorada Dodika.
- Pravosuđe na državnoj razini pod punom je kontrolom od samog osnivanja ovih institucija pod međunarodnom kontrolom, prije svega američkom - rekao je Perić ocjenjujući da je protiv Dodika vođen politički proces. I ova je presuda pokazala koliko je Bosna i Hercegovina podijeljena. U Sarajevu se uglavnom likovalo uz napise "Kriv je" jer se danima iščekivalo obračun s Dodikom. U Republici Srpskoj se pak dominantno isticalo kako to predstavlja nastavak pritisaka na Srbe, dok se pak u hrvatskoj javnosti moguće najviše komentiralo kolike će posljedice izazvati ovo pravosudno-političko obračunavanje srpskog dužnosnika s međunarodnom administracijom te dovesti do potpune paralize zemlje. Valja reći da se sve ovo događa u trenutku ionako ozbiljne političke i institucionalne krize u BiH. Probošnjačke stranke iz "trojke" su početkom godine odlučile raskinuti partnerstvo s Dodikovim SNSD-om, optužujući ga za blokadu europskog puta i rušenje države. Krenuli su u proces preslagivanja vlasti s oporbenim strankama iz RS-a, ali nemaju kapacitet dovršiti taj proces, tako da je državna vlast i prije presude Dodiku bila u svojevrsnoj pat-poziciji. Sada je izvjesno da se kriza samo produbljuje. U sjeni presude Dodiku i njegovih reakcija ostala je odluka Suda BiH da oslobodi drugooptuženog, direktora Službenog lista RS-a Miloša Lukića. On se našao na optuženičkoj klupi jer je objavio Dodikov ukaz o proglašenju zakona koji je visoki predstavnik ranije poništio. •
