Ova informacija nedavno je predstavljena kao dio kampanje Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a (RUIGP). Planirano je angažiranje oko 1000 ljudi po ugovoru o djelu kako bi se u idućih pet godina evidentirala i popisala svaka nekretnina, a ti će se podaci poslije koristiti u institucijama za određene parametre. Ovaj popis treba omogućiti precizne i potpune podatke o svim nekretninama, a podaci će biti ključni za planiranje infrastrukture, uređenje poreznog sustava i učinkovitije upravljanje javnom imovinom. To također otvara niz mogućnosti kada je u pitanju planiranje infrastrukturnih projekata.
Jedinstvena baza
U Federaciji je entitetska Vlada još 2023. godine donijela uredbu kojom se propisuje uspostava baze podataka registra nekretnina u Federaciji BiH. Njome je propisana uspostava i održavanje sustava za procjenu vrijednosti nekretnina, kao i njezina provedba i korištenje podataka te prijelazne i završne odredbe. Osnova za utvrđivanje vrijednosti nekretnina prema ovoj uredbi je tržišna vrijednost nekretnina na osnovi općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina na dan procjene te je određena postupcima i metodama procjene vrijednosti nekretnina.
Međutim, registar nekretnina u užem smislu (jedinstvena baza za sve nekretnine s pravima, vrijednostima itd.) u FBiH je još u fazi uspostave, pa praktičnih “korisničkih iskustava” još nema mnogo; zasad se više govori o očekivanjima i rizicima nego o realnoj praksi. Mnogo je više iskustava s postojećim parcelarnim katastrom, zemljišnim knjigama i registrom cijena nekretnina, koji pokazuju i potencijal i tipične probleme koje će novi sustav vjerojatno naslijediti. U FBiH se paralelno razvijaju: projekt registracije nekretnina radi usklađivanja katastra i ZK (urbanim područjima) te sustav za procjenu vrijednosti nekretnina i registar cijena, koji služi kao baza za budući registar nekretnina i masovnu procjenu vrijednosti. Dosadašnji projekti (registracija nekretnina + registar cijena) već su pokazali nekoliko konkretnih koristi. Tako je više od milijun vlasnika i suvlasnika riješilo imovinsko-pravni status kroz projekte usklađivanja katastra i ZK, što je građanima olakšalo dokazivanje vlasništva i upise bez plaćanja sudskih pristojbi. Registar cijena nekretnina prikuplja i standardizira podatke o kupoprodajnim cijenama (na stotine tisuća ugovora), pa javna uprava, porezna tijela i procjenitelji imaju bolji uvid u realne tržišne cijene po općinama, vrstama nekretnina i razdobljima. U praksi se ti podaci već koriste u procjenama vrijednosti za porezne svrhe, planiranje lokalnih proračuna i pripremu modela masovne procjene vrijednosti nekretnina. To sugerira da će, kad registar nekretnina bude popunjen, najveća dobit biti transparentnije tržište i predvidljivije oporezivanje i planiranje. Iskustva iz ovih baza pokazuju i ograničenja koja će se vjerojatno preslikati na registar nekretnina. Primjerice, neujednačen i nepotpun unos, kvaliteta podataka ovisi o ažurnosti jedinica lokalne samouprave i sudova. U nekim općinama baze su relativno ažurne, u drugima zaostaju za stvarnim stanjem, posebno za starije i “komplicirane” nekretnine. Tu su i naslijeđene pogreške iz starog katastra i zemljišnih knjiga: neslaganja površina, neupisana stvarna prava, neriješeno nasljeđe, što otežava automatsko usklađivanje i pouzdanost podataka.
Javno i dostupno
Korisnici (građani, agencije, investitori) općenito pozitivno ocjenjuju internetsku dostupnost katastarskih i ZK podataka (npr. e-grunt, katastar.ba), ali naglašavaju da su ti podaci informativni i da za pravno sigurne odluke i dalje moraju tražiti službene izvatke i dodatne provjere. Očekivano je da će i baza registra nekretnina u početku biti više analitički, a manje “notarski” alat dok se ne dokaže pouzdanost i ne očisti što više starih neslaganja. Nadležni naglašavaju kako je cilj da registar nekretnina bude javna, dostupna i standardizirana evidencija koja objedinjuje podatke o nekretninama, pravima i vrijednostima te služi i za masovnu procjenu i stabilniji sustav oporezivanja i planiranja. No, iskustva s katastrima i registrom cijena pokazuju da će ključni izazovi biti: kapacitet općina da stalno unose i verificiraju podatke, politička volja za transparentnost i rješavanje “spornih” slučajeva te povjerenje građana u točnost baza.
Otvori KEKS Pay
