Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) dostavilo je nedavno podatke o nacionalnoj strukturi angažiranih članova Vijeća, ali i rukovodećih službenika, državnih službenika i zaposlenika, pri čemu je utvrđeno, očekivano, kako su Hrvati u debelome deficitu u ovoj iznimno značajnoj instituciji koja je na vrhu piramide pravosudnog sustava, piše Večernji list BiH.

Ovaj raspored zatražio je federalni ministar pravosuđa Vedran Škobić od ove institucije te je bio na dobrom tragu. Među ukupno 103 angažirane osobe u Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću tek je 12 Hrvata, što čini oko 11,6 posto od ukupnog broja angažiranih u toj pravosudnoj instituciji. Za razliku od 17,6 posto, koliko je Hrvata bilo prema popisu 1991. godine.

Izmijeniti Zakon o VSTV-u

To pak sugerira kako bi se, uz zahtjeve za izmjenu odredbi Zakona o VSTV-u, trebalo pozabaviti i ispravljanjem ove nepravde koja samo potvrđuje pravilo u odnosu na Hrvate. Naime, u skladu s odredbama Daytonskoga mirovnog sporazuma, definirano je da u institucijama izvršne i sudske vlasti treba biti angažirano onoliko predstavnika pojedinog naroda koliko ih je bilo prema popisu 1991. godine. Istodobno, u VSTV-u je, prema istim podacima, angažirano 47 Bošnjaka, što je značajno više nego što je toga naroda bilo prema popisu 1991. Srbin je 31, što odgovara udjelu toga naroda u to vrijeme. Treba reći kako je u VSTV-u angažirano 10 ostalih, gotovo jednako koliko je i Hrvata. Da su neopredijeljeni rekla su dvojica zaposlenih, a ne želi se izjasniti jedan zaposlenik. Gledajući pojedinačno, u samome Vijeću, od 15 članova, šest je Bošnjaka i oni čine 40 posto, Srba je 5 te predstavljaju 33 posto angažiranih. Tri člana Vijeća su Hrvati i tako čine 20 posto. Kao ostali izjašnjava se jedan član, što predstavlja 6 posto u ukupnome udjelu.

Zanimljivo je kako su u VSTV-u, prema istim podacima, koji su sastavljeni 1. veljače ove godine, sva trojica državnih službenika Bošnjaci. Od ukupnog broja šefova unutarnje organizacijske jedinice, Bošnjaka je 11 te čine 55 posto, Srba je šest i predstavljaju 30 posto. Tek je jedan Hrvat, što čini tek pet posto angažiranih. Jednak je broj neopredijeljenih ili pak onih koji se ne žele izjasniti. Među 23 državna službenika gotovo 70 posto je Bošnjaka. Odnosno, zaposleno ih je 16. Dvojica su Srbi i čine 8,7, a jedan je Hrvat te čini 4,3 posto. Istodobno, kao ostali se izjašnjavaju trojica i predstavljaju 13% zaposlenih, a neopredijeljen je jedan. Među 29 zaposlenika Bošnjaka je 11 i čine 37,9 posto, slijedi pet Srba, koji čine 17,2%, dok Hrvati prosjek popravljaju sa sedam zaposlenih. Tako čine udio od 24,1%, dok je ostalih gotovo jednako i ima ih šestorica.

Jedan od najvažnijih ureda također je gotovo jednonacionalan, a to je Ured stegovnog tužitelja koji presudno odlučuje o kažnjavanju tužitelja odnosno sudaca. Ovakav nacionalni disbalans je očekivan i nastavak je ranijeg očito sustavnog iskorjenjivanja Hrvata s pozicija u pravosuđu, ali i agencijama za provedbu zakona, što je posebno očito u Federaciji BiH.

Samo jedan Hrvat zaposlen je u KPZ-u Sarajevo, Federalnom tužiteljstvu, Zajedničkoj službi parlamenta FBiH, Ustavnom sudu FBiH, Federalnom zavodu za programiranje Sarajevo ili pak Federalnom zavodu za statistiku te Financijskoj policiji. U Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova u administraciji je sve donedavno na vodećim položajima radilo 29 osoba, od čega je 26 Bošnjaka i jedan Hrvat, što predstavlja tek 1,6 posto ukupnoga broja zaposlenih.

Pohod na čelo SDA

Samo taj podatak govori koliko su licemjerne optužbe, odnosno prebacivanje krivnje koje je nedavno pokušao neuspješno iznijeti Šemsudin Mehmedović koji je očito u pohodu za kandidaturu za predsjednika SDA. Tako je u Federaciji BiH na svim razinama administrativne vlasti bilo zaposleno ukupno 7486 državnih službenika, od čega 5415 Bošnjaka, 1596 je Hrvata, 288 je Srba, a 187 zaposlenih dolazi iz reda ostalih. Kada bi se primjenjivala ustavna odredba o poštivanju rezultata popisa pučanstva iz 1991. godine u Federaciji BiH, u javnim bi institucijama trebalo dati otkaz čak 20 posto pripadnika bošnjačkoga naroda. U pojedinim županijama, kao što je Sarajevska, primjerice, u tamošnjoj Vladi nema ni jednoga Hrvata iako je to ustavna obveza s obzirom na izmjene koje je aneksima nametnuo visoki predstavnik. Unatoč svemu, nikada od Sarajevske županije nije zatraženo ispravljanje te diskriminacije, odnosno da se poštuje Ustav.

U dokumentu iz analize federalne vlasti u čak pet institucija nije zaposlen ni jedan Hrvat, dok je u 14 institucija tek jedan. Ni jednoga nema u Uredu potpredsjednika FBiH, u Arhivu Federacije BiH, Odboru državne službe za žalbe FBiH, Povjerenstvu za koncesije te u KPZ-u u Bihaću.

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto