Uz inicijativu za rješavanje pitanja između Srbije i Kosova, Zapad nastoji pomoći Bosni i Hercegovini kako bi ubrzala europski put i tako isključiti svaku mogućnost daljnje destabilizacije koja prijeti kao posljedica odjeka krize u Ukrajini, piše Večernji list BiH. Do kraja tjedna u Sarajevo, kako doznajemo, dolaze talijanski šef diplomacije Antonio Tajani, ali i njegov austrijski kolega Alexander Schallenberg upravo kako bi ohrabrili poteze novih vlasti čiji uspjeh podupiru zapadne administracije. Koliku važnost zapadnom Balkanu pridaje Austrija, upravo je nedavno potvrdio austrijski šef diplomacije.
Susret sa Schmidtom
- Posebno sada, iz perspektive sigurnosne politike i kada razmišljamo o pitanjima migracija. To je dio Europe, imamo svaki interes dovesti ih u europsku zajednicu - rekao je Schallenberg. Prema riječima ministra vanjskih poslova, skeptici oko širenja EU na zapadni Balkan prvenstveno su Nizozemska i Francuska. Unutar Europe potpora je tamo najslabija. - Ili donosimo te "probleme" sebi ili se iznenada suočavamo s konceptima koji nam se ne sviđaju. Alternativni načini života mogu doći iz Rusije, iz Kine, iz Turske, s Bliskog istoka - upozorio je još jednom ministar vanjskih poslova. Prirodno je takvo pozicioniranje Austrije prema Balkanu i BiH s obzirom na to da je riječ o njezinu najbližem susjedstvu. U prilog boljeg razumijevanja interesa te zemlje ide i informacija da se službeni Beč kratko vrijeme taktički protivio ulasku Hrvatske u zonu Schengena upravo zbog toga što je ta zemlja među prvima na udaru migranata. Prilikom nedavnoga susreta nekadašnjeg predsjednika Europskog parlamenta i sadašnjeg ministra vanjskih poslova Republike Italije Antonija Tajanija i visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta potvrđen je snažan interes ove zemlje prema Bosni i Hercegovini te zapadnome Balkanu. Italija je također članica Vijeća za provedbu mira, ali i sudionica u misiji EUFOR-a "Althea" te je jedan od glavnih trgovinskih partnera BiH. Ova zemlja također ima snažan interes za EU put BiH. Gotovo svakodnevno BiH dobiva poticaje iz Zagreba, a upravo je to ovoga tjedna isticao i šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman prilikom posjeta Vitezu. Posebno je istaknuo odličnu suradnju s novim ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem koji je kao prvu adresu izvan BiH izabrao upravo Zagreb. Najavio je i kako je Hrvatska spremna ponuditi svu pomoć u procesu približavanja BiH prema Uniji. Dolazak zapadnih dužnosnika u BiH može se razumjeti i kao svojevrsna diplomatska ofenziva prema ovome dijelu svijeta, napose u svjetlu činjenice da su nove vlasti već ozbiljno krenule u pripreme za ispunjavanje uvjeta koji su Bosni i Hercegovini postavljeni nakon stjecanja kandidacijskoga statusa. To je posebno značajno u aktualnom političkom trenutku jer postoje otpori prema promjenama, posebice zbog opstrukcija koje proizvodi vodeća bošnjačka stranka SDA i njezine razne ekspoziture, ali i zbog poteza vlasti u Republici Srpskoj koje se protive potezima međunarodnog visokog predstavnika čiju ulogu Austrija i Italija snažno podupiru. Čak i korištenje nedemokratskih, ali učinkovitih bonnskih ovlasti.
Teške političke teme
Uz pitanja koja se mogu smatrati tehničkim, a tiču se donošenja zakona koji se odnose na javne nabave te pravnu državu, pred novim vlastima, ali i Vijećem ministara je usklađivanje i teških političkih tema koje se tiču izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se udovoljilo presudama Europskog suda za ljudska prava koje se tiču prava manjina i ostalih građana, ali i do kraja provela presuda Ustavnoga suda u slučaju "Ljubić". Sve to povezano je i s brzinom uspostave vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini jer su se hrvatske i bošnjačke stranke koje su trenutačno u koaliciji obvezale uskladiti ta rješenja pola godine od okončanja toga procesa. Posve je sigurno kako će to pitanje biti jedno od najzahtjevnijih, posebice stoga što postoje visoko podignute letvice, čime taj proces treba rezultirati. Hrvatska strana u BiH vjeruje da će se osigurati legitimno političko predstavljanje vlasti, no dio bošnjačkih stranaka vjeruje da to vodi izgradnji "građanskog" sustava, dok pak bošnjačka oporba stalno igra na kartu izdaje nacionalnih interesa.
