Osim što izravno sudjeluje u novčanim tokovima Bosne i Hercegovine kroz povećanju potrošnju tijekom praznika i blagdana, kao i kroz financijsku podršku obiteljima putem osobnih transfera, odnosno novčanih doznaka iz inozemstva, dijaspora je u ovom trenutku možda i najveći neiskorišteni potencijal Bosne i Hercegovine kada govorimo o dugoročnim ulaganjima kapitala iz europskih zemalja.
Nužno jačanje veza
Trenutak za stvaranje dubljih i produktivnijih veza s iseljeništvom aktualniji je nego ikada jer je uslijed poremećenih geopolitičkih odnosa i narušenih transatlantskih partnerstava Europska unija trenutačno u situaciji u kojoj traži način za ponovno pokretanje cijelog niza proizvodnih djelatnosti, bilo da se radi o teritoriju zemalja članica, bilo o bližem susjedstvu, u koje spada i Bosna i Hercegovina.
Nije zanemarivo naglasiti kako podaci iz posljednjeg izvješća o implementaciji Politike o suradnji s iseljeništvom za 2025. godinu, a koje je izradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, donose procjenu da u iseljeništvu živi oko 2,2 milijuna osoba koje vode podrijetlo iz BiH. Od ovog broja njih oko 1,8 milijuna rođeno je u BiH bez obzira na njihovo državljanstvo, piše portal Večernjeg lista BiH.
- Ovakvo stanje iziskuje promoviranje suradnje na svim razinama, lokalnoj, državnoj, regionalnoj i međunarodnoj, kako bi bio iskorišten razvojni potencijal iseljeništva, ublažavajući rizike migracija, osobito mladih.
Politika BiH prema iseljeništvu treba biti inkluzivna i uključivati sve relevantne institucije. Potrebno je osigurati da službenici koji rade u institucijama relevantnim za iseljeništvo u svom radu imaju u vidu i ciljnu skupinu iseljeništva i uključe je u svoj rad, kao i u strateške planove institucija - ističe se u izvješću.
Budući da od ovoga broja veći dio iseljenika živi na prostoru Europske unije ili nekih zemalja Starog kontinenta koje nisu članice Unije, no dijele iste vrijednosti, jasno je kako institucije na sasvim razinama moraju navrijeme prepoznati velike, usudili bismo se reći, i tektonske promjene u Europi koje će, ako stvari budu išle pozitivno, rezultirati podizanjem razine industrijske i svake druge proizvodne djelatnosti kako bi se smanjila ovisnost Starog kontinenta o proizvodima i uslugama koji iziskuju duge i često nepredvidive lance opskrbe.
Naravno, pitanje energije jedno je od najvažnijih, no već se u javnosti špekulira o mogućnosti da se situacija u Hormuškom tjesnacu ublaži u značajnoj mjeri kroz kopneni koridor.
No, s obzirom na to da se kockice mozaika izlaska iz energetske krize još uvijek slažu, BiH već sada ima mogućnost, koristeći znanja, ljudski kapital i poslovne veze dijaspore, promovirati zemlju kao prostor u koji je moguće ulagati, i to koristeći ono čime obilujemo.
Prednosti i slabosti
Komparativne prednosti ogledaju se kroz niske stope poreza na dohodak i dobit, no opterećujući čimbenici i dalje su birokratske i administrativne naravi, osim često nezahvalne političke situacije. Za to vrijeme novac dijaspore ne prestaje stizati. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), u 2025. godini ostvarena je rekordna razina tekućih transfera, koji su dosegnuli iznos od 5,92 milijarde KM. Ovaj rezultat potvrđuje kontinuiran rast priljeva sredstava iz inozemstva i njihov sve veći značaj za ekonomiju Bosne i Hercegovine. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na osobne transfere, odnosno novčane doznake iz inozemstva, odnosi se 4,46 milijardi KM, dok ostali tekući transferi iznose 1,46 milijardi KM.
U usporedbi s prethodnom godinom, ukupni tekući transferi veći su za približno 230 milijuna KM, dok su novčane doznake zabilježile još izraženiji rast od oko 290 milijuna KM. Istodobno, ostali tekući transferi bilježe blagi pad od oko 63 milijuna KM. Ovi podaci jasno upućuju na iznimnu važnost dijaspore i priljeva sredstava iz inozemstva za domaću ekonomiju. Novčane doznake predstavljaju značajan izvor prihoda za veliki broj kućanstava, doprinose povećanju potrošnje, ublažavanju socijalnih razlika i očuvanju životnog standarda građana.
Otvori KEKS Pay
