Rezolucija o napretku BiH nedavno je prihvaćena na Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, a uskoro će se naći na plenarnom dijelu zasjedanja. Hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler komentira odnose Zagreba, rezultat hrvatskog non-papera...
Večernji list: Čini li Hrvatska dovoljno u potpori Hrvatima, posebice tamo gdje su oni u manjinskom položaju u BiH?
- Hrvatska se, za razliku od nekih prijašnjih vremena, snažno i iskreno angažirala, a nastavit će to raditi i sve više. Status i položaj Hrvata u BiH za Hrvatsku daleko su najvažnije vanjskopolitičko pitanje jer je za naše Hrvate u Bosni i Hercegovini to životno pitanje. Imamo ljudsku i nacionalnu dužnost zaštititi naše sunarodnjake gdje god žive, a osobito osigurati pravu ravnopravnost i Ustavom zajamčenu konstitutivnost najmalobrojnijega naroda u Bosni i Hercegovini. To je i jedna od naših ključnih zadaća u Europskom parlamentu.
Večernji list: Očekuje se rezolucija Europskog parlamenta o napretku BiH. Čime bi ona trebala rezultirati?
- Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta raspravljao je o rezoluciji, a ona bi se 24. lipnja trebala naći i na plenarnoj sjednici. Hrvatski kolege koji su članovi Odbora, osobito potpredsjednica Željana Zovko i zastupnica Sunčana Glavak iz našeg Kluba HDZ-a / europskih pučana, kao i zastupnik Tonino Picula iz redova socijaldemokrata, najneposrednije su angažirani, a amandmani koje smo podnosili usmjereni su na europsku budućnost Bosne i Hercegovine i ravnopravnost hrvatskoga naroda. Postoje pritisci za odbacivanje, prešućivanje ili, u najmanju ruku, marginaliziranje ne samo koncepta federalizma prisutnog u ranijim rezolucijama nego čak i Ustavom zajamčene konstitutivnosti naroda. Borimo se protiv toga i protiv iluzija o održivosti nekakvoga građanskog načela koje bi ignoriralo stvarnost triju konstitutivnih naroda. Moja ključna poruka kolegama u Europskom parlamentu je da je demokratska i funkcionalna BiH nemoguća bez uvažavanja sva tri naroda. Neće biti stabilne i europske Bosne i Hercegovine bez bezuvjetnog poštivanja konstitutivnih prava Hrvata, Srba i Bošnjaka.
Večernji list: Koliko je, zapravo, teško promijeniti stereotipe koji su utvrđeni u pojedinim zapadnim administracijama s obzirom na to da se pitanje konstitutivnosti, legitimnog predstavljanja ne gleda s osobitim simpatijama?
- Riječ je, prije svega, o dubokom nepoznavanju Bosne i Hercegovine, njezine povijesti, političkih odnosa i stanja 25 godina nakon Daytona. Nepoznavanju problema koji svakodnevno pritišću i guše život građana, uništavajući razvoj i držeći nove generacije taocima nezdravih odnosa. To je, nažalost, činjenica koju moramo prihvatiti i suočiti se tako što komuniciramo kako bismo još jasnije objasnili temeljna ustavnopravna načela BiH kao zajednice “sui generis” i precizno artikulirali naše interese. Redovito ističem kako je nemoguće primijeniti isključivo apstraktni ideal zaštite pojedinca kao subjekta ustavnog prava, nego je itekako važno prepoznati da je BiH izgrađena kao zajednica dvaju entiteta i triju naroda.
Večernji list: Nedavno smo imali poplavu non-papera koji su podigli buru na jugoistoku Europe i jesu li ti dokumenti uspjeli “minirati” hrvatski non-paper koji se pojavio na Vijeću EU-a za vanjske poslove?
- Fantomski non-paperi upotrijebljeni su kao sredstvo političkog pritiska kojim se nastojalo zasjeniti napore koje u ovom osjetljivom trenutku predvode HNS BiH i hrvatska diplomacija. Samo je jedan pravi non-paper, onaj koji je predstavio ministar Grlić Radmana u ožujku na Vijeću ministara vanjskih poslova, koji pokušava objasniti situaciju, dati smjernice za djelovanje i na racionalan način pridobiti europsku potporu za rješavanje svih problema s kojima se BiH suočava. Nakon općih izbora 2018. temu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda premijer Plenković podignuo je na razinu Europskog vijeća i dio je kontinuiranih bilateralnih razgovora s europskim čelnicima.
Večernji list: Koliko je značajan povratak SAD-a u rješavanje problema BiH, a napose partnerstvo s EU-om koje je izostajalo proteklih godina?
- Pred nama je povijesna prilika i naša je dužnost iskoristiti ova nova kretanja za dobrobit Hrvata BiH. Bez snažnog sudjelovanja međunarodne zajednice, a osobito SAD-a - Daytonsko-pariški sporazum za mir ne bi bio moguć. A bez snažnije i zdrave angažiranosti SAD-a krhki mir dugoročno bi bio upitan. BiH se i 25 godina od rata suočava s velikim iskušenjima na putu k demokratskom društvu, prema društvenoj zrelosti, a napose uređenoj državi koja je na usluzi svim konstitutivnim narodima i svim građanima. Bidenova administracija zainteresiranija je za jugoistok Europe, no za bilo kakvu značajniju promjenu politike potrebno je još rada, vremena i inteligentnog postupanja na svim razinama.
Večernji list: Izbori su sljedeće godine, a očekuje se da će se održati po novim pravilima. Jeste li optimist da će se to dogoditi?
- Moramo biti optimisti jer se nalazimo u prijelomnoj situaciji. Ne samo za hrvatski narod nego i za cijelu BiH. Na sljedećim izborima naši sugrađani i sunarodnjaci, Hrvati BiH, moraju moći izabrati svoje legitimne predstavnike. Uspjeh u pregovorima, jasno, ovisi o mnogim čimbenicima. Moj je dojam kako se s hrvatske strane u BiH i izvana čini sve da se našim prijateljima u SAD-u i EU jasno objasni koliko bi bila opasna situacija kada do dogovora o izmjenama Izbornoga zakona ne bi došlo.
Večernji list: Ulogu Hrvatske se iz političkog Sarajeva stalno predstavlja kao miješanje u unutarnja pitanja BiH te da samo pogoduje Hrvatima u BiH. Što je istina?
- Hrvatska s BiH ima duboke neraskidive poveznice, najdužu granicu, kao i snažne ekonomske, povijesne, društvene, kulturološke spone. Brojne hrvatske obitelji, pa tako i moja, podrijetlom su iz Bosne i Hercegovine. Prirodno je i u interesu svih da cijela BiH bude mirna, demokratska i uspješna europska država. To je sasvim očito i ovdje, na europskoj političkoj pozornici. Hrvatska najdublje razumije stratešku važnost BiH u sigurnosnom smislu, kao i u povezanim pitanjima migracija koje se neće moći riješiti bez snažnijeg angažmana jugoistoka Europe. Zato tvrdim kako je budućnost i stabilnost BiH važna, ne samo za BiH ili Hrvatsku nego i za stabilnost cijelog europskog kontinenta.
Večernji list: Što bi za BiH značilo stjecanje kandidacijskoga statusa za EU?
- Europski put Bosne i Hercegovine i stabilizacija unutarnjih političkih prilika neraskidivo su vezani. Kvalitetne promjene na jednom području rađaju i one na drugom, a jedno bez drugoga ne može ni opstati. Nedavno dogovorena nova generacija instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), o kojoj su pregovarali zastupnici Zovko i Picula, bit će konkretna financijska potpora Europske unije usmjerena na vladavinu prava, dobro upravljanje, zelene investicije, konkurentnost i prekograničnu suradnju.
Večernji list: Brojne vlade imale su istaknutu agendu Hrvata iz BiH. Kakvom ocjenjujete ulogu Plenkovićeve Vlade?
- Angažiranost Hrvatske svjetlosnim je godinama ispred nekih prijašnjih vremena. Pozitivan utjecaj vidi se na diplomatskom planu, ali i kroz financiranje obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih projekata koji su životno važni za Hrvate u BiH. To su pitanja strateškog nacionalnog značaja, jasno je da imamo isti cilj i da je naše djelovanje usklađeno.
