Na sjednici Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, održanoj 23. rujna 2015., na kojoj su mi zastupnici pružili povjerenje imenujući me predsjednikom Vlade, u ekspozeu sam izložio temeljne smjernice moga i rada Vlade. Već tada sam, između ostalog, istaknuo konkretne mjere i aktivnosti koje smo planirali u cilju postizanja pravne sigurnosti, gospodarskog rasta te društvene solidarnosti u ovoj županiji.

Omogućili poslovanje

Ne želeći se pretjerano osvrtati na prošlost, ipak moram kazati kako smo preuzimanjem dužnosti zatekli vrlo složene financijske uvjete. Suočavajući se s velikim izazovom naslijeđenih dugova, koji su na kraju 2014., samo za kratkoročne i dugoročne obveze, glavnice za izvršne sudske odluke i jamstva, iznosili oko 120 milijuna KM, intenzivnim radom i ostvarivanjem ušteda, u vrlo kratkom razdoblju od rujna do prosinca, Vlada je, prvi put od utemeljenja HNŽ-a, priredila proračun bez planiranoga deficita i Zakon o izvršenju proračuna HNŽ-a za 2016., koji su u Skupštini usvojeni u tekućoj za iduću godinu. Istodobno, usvojeni su i financijski planovi izvanproračunskih korisnika: Službe za zapošljavanje, Zavoda zdravstvenog osiguranja i Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a, čime je prvi put ministarstvima, upravama, uredima i izvanproračunskim korisnicima omogućeno nesmetano poslovanje od 1. siječnja sljedeće godine. Uspostavljenu dobru praksu usvajanja proračuna i financijskih planova u tekućoj za iduću Vlada je nastavila i u sljedećim godinama. Iz usvojenih financijskih dokumenata vidljivo je kako smo već u prvoj godini mandata uspjeli zaustaviti negativne trendove i stabilizirati stanje u HNŽ-u. Radeći dosljedno na jačanju fiskalne stabilnosti i održivosti javnih financija, 2017. prvi put ostvaren je i značajan višak sredstava u proračunu koji je, u prvom redu, rezultat ostvarenih ušteda, pri čemu nisu trpjele programske aktivnosti. Ostvareni suficit preusmjeren je u različne razvojno-socijalne programe jedinicama lokalne samouprave za komunalnu i cestovnu infrastrukturu; visokoškolskim i znanstvenim ustanovama; zdravstvenim ustanovama i staračkim domovima; kulturnim i sportskim institucijama; gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu, a dio sredstava usmjeren je na izmirenje obveza za izvršne sudske presude. Mjere koje smo poduzeli na konsolidiranju javnih financija omogućile su nam u proračunu za 2017. prvi put planirati i sredstva za poticaje u gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu. Praksu poticanja gospodarstva nastavili smo i ove godine osiguravši još značajnija sredstva. Sve to činimo u cilju podizanja produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva kroz subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima te novčane potpore u poljoprivredi i ruralnom razvitku i jačanju turističkih kapaciteta. U tom kontekstu snažno podupiremo i razvitak Međunarodne zračne luke u Mostaru te sufinanciramo letove koji nas povezuju s Europom i svijetom. Među ključnim mjerama koje je Vlada provela u cilju fiskalnoga konsolidiranja i smanjenja proračunskog duga bilo je i rješavanje naslijeđenoga problema izvršnih sudskih odluka po tužbama proračunskih korisnika, koje znatno opterećuju proračun. Preko javnog poziva kontinuirano pozivamo sve zainteresirane pravne i fizičke osobe koje imaju potraživanja da sklope ugovor o izvansudskoj nagodbi. Za tu smo svrhu do sada izdvojili više od 10 mil. KM. Taj bi iznos bio značajno veći da njegovom rješavanju nismo pristupili na ovaj način. Najupečatljivija potvrda našeg rada kada su u pitanju financije vidljiva je u činjenici da napokon sve svoje zakonske i financijske obveze izvršavamo u propisanim rokovima. Redovito i do desetoga u mjesecu isplaćuju se plaće proračunskim korisnicima i sva druga “davanja” te je osigurano redovito plaćanje kratkoročnih obveza. Za ovu Vladu europski put nema alternative. Stoga smo već u listopadu 2015. godine usvojili akcijski plan Hercegovačko-neretvanske županije za provedbu Reformske agende za BiH za razdoblje od 2015. do 2018. godine koji sadrži 48 mjera. Među ključne prioritete, uz provedbu reforme obrazovanog i zdravstvenog sustava te unapređenje kontrole i nadzora nad poslovanjem izvanproračunskih fondova i javnih poduzeća, Vlada je zacrtala donošenje strateško-planskih dokumenata kao temelja daljnjeg razvitka HNŽ-a. Na poseban način ističem donošenje integrirane strategije razvitka za razdoblje od 2017. do 2020., koja je donesena prvi put, te definira ključne sektore ekonomskog i gospodarskog razvitka: malo i srednje poduzetništvo, poljoprivredu, obnovljive izvore energije i turizam utemeljen na prirodnoj i multikulturalnoj raznolikosti županije, te prijedlog prostornog plana HNŽ-a, koji određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvitka. Bitnim smatram spomenuti i donošenje strategije za provedbu reformi u oblasti zdravstva za područje HNŽ-a od 2017. do 2020., strategiju borbe protiv korupcije za razdoblje od 2015. do 2019., prostorni plan područja posebnih obilježja za područje od značaja HNŽ-a Park prirode “Hutovo blato” za razdoblje od 2013. do 2023., plan navodnjavanja poljoprivrednih površina na području HNŽ-a, program razvitka malog gospodarstva HNŽ-a za razdoblje od 2016. do 2020. i smjernice i ciljeve ekonomske politike za razdoblje od 2016. do 2018. Strateški dokumenti jasno su definirali naše prioritetne ciljeve, počevši od sigurnosnih, socijalnih i demografskih, preko poboljšanja socijalne uključenosti i gospodarskog razvitka. Među prioritetima ističem još snažnije poboljšanje sigurnosnog stanja u HNŽ-u te smo poduzeli sve potrebne mjere i aktivnosti u cilju daljnjeg kadrovskog i materijalno-tehničkog jačanja MUP-a kao nositelja aktivnosti održavanja javnog reda i mira te sigurnosti građana i imovine. Uz taj cilj izravno je vezan i drugi, a to je nastavak vođenja uravnotežene fiskalne politike uz poštivanje fiskalne discipline, jačanje sustava unutarnjih financijskih kontrola te uvođenje interne revizije. Ove su aktivnosti pretpostavka očuvanja fiskalne stabilnosti, daljnjeg smanjivanja naslijeđenoga proračunskog duga, ali i oslobađanje sredstava za poboljšanje kvalitete života građana i gospodarski rast. Poboljšanje kvalitete života građana uključuje mjere i aktivnosti na uspostavi djelotvornog sustava zdravstva i učinkovite socijalne skrbi. Vlada će i dalje osobit napor ulagati u zaštitu obitelji s djecom, uz ostalo, sukladno prvi put donesenom Zakonu o zaštiti obitelji s djecom za koji godišnje izdvajamo oko 5,5 milijuna KM. Također, prema načelu solidarnosti, radit ćemo i na izgradnji održivog sustava socijalne skrbi usmjerenoga prema pravednijoj raspodjeli socijalnih naknada. Braniteljska populacija i nastavak redovite skrbi i potpore njihovu reintegriranju na tržište rada kroz programe doškolovavanja, prekvalificiranja i samozapošljavanja u samome su vrhu prioriteta našega rada.

Na tom planu, uz novi Zakon o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji, poduzeli smo niz konkretnih mjera od kojih se zadrugarstvo pokazalo kao vrlo učinkovit način zapošljavanja i integriranja u društvo. Taj ćemo model, uz nastavak sufinanciranja programa zapošljavanja djece poginulih branitelja, nastaviti i u vremenu pred nama.

Potpore i novi projekti

Osobitu pozornost posvećujemo i mladima, obitelji i obrazovanju te potpori brojnim kulturnim institucijama i sportskim kolektivima. Uz redovito sufinanciranje Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta “Džemal Bijedić”, 1650 stipendija ili subvenciju smještaja u studentske domove, preuzeli smo i financiranje prijevoza učenika osnovnih škola. Naša potpora obrazovanju posebno se ogleda kroz projekt energetske učinkovitosti kroz koji smo do sada obnovili više od 20 školskih zgrada i sportskih dvorana. Zadovoljstvo učenika i prosvjetnih djelatnika koji borave u obnovljenim objektima ohrabrili su nas da ovaj projekt nastavimo i dalje do konačnog cilja - obnove svih javnih objekata u HNŽ-u. Nažalost, u ostvarenju zacrtanih ciljeva često nismo imali razumijevanja, poglavito kada je u pitanju raspodjela javnih prihoda, što bi nam, uz mjere koje smo poduzeli, omogućilo još snažniju potporu zdravstvu, školstvu, gospodarstvu, kulturi, sportu i drugim segmentima društva. U tom kontekstu, Vlada je kontinuirano isticala i pokretala inicijative prema Vladi FBiH i tražila donošenje izmjena i dopuna Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, a radi pravednije raspodjele, odnosno većeg sudjelovanja HNŽ-a u raspodjeli javnih prihoda. Izračuni pokazuju kako je, od donošenja zakona, HNŽ nepravednom raspodjelom zakinut za više od jednoga cijelog godišnjeg proračuna. Izmjena je zatražena i u dijelu koji se odnosi na porez na dobit javnih poduzeća, banaka, financijskih institucija i osiguravajućih društava s prostora HNŽ-a. No, unatoč nerazumijevanjima viših razina vlasti, s ponosom mogu istaknuti kako smo u najvećoj mjeri uspjeli ostvariti naše zacrtane ciljeve. Uspjeli smo, i na to sam osobito ponosan, uspostaviti vrlo korektnu suradnju sa svim jedinicama lokalne samouprave i uistinu biti Vlada cijele županije. To potvrđuje i naše sudjelovanje u obnovi javnih objekata, financiranju prijevoza učenika i infrastrukturnim radovima od interesa za općine i grad Mostar. Sve što radimo usmjereno je prema podizanju učinkovitosti i kvalitete pružanja usluga građanima, ali i smanjenja ukupnih troškova javne uprave. Zbog toga smo pristupili iznalaženju rješenja za zajednički smještaj svih županijskih tijela uprave, upravnih organizacija, stručnih službi i ureda Vlade. Na tom tragu u završnoj smo fazi kupnje hotela Ero, što je krupan korak prema jeftinijoj, dostupnijoj i učinkovitoj javnoj upravi. U cilju učinkovitijeg rada javne uprave, već smo uspostavili sustav e-vlade, što znači i početak uspostave e-uprave, kako bismo građanima i gospodarskim subjektima omogućili jednostavnije i brže rješavanje zahtjeva i ostvarivanje zakonskih prava. Na koncu, iz svega što sam kazao svaki objektivni promatrač može iščitati ozbiljne pomake nabolje. U svom radu ne zatvaramo oči ni pred izazovima s kojima se suočavamo ne samo mi nego i cijelo okruženje. Živimo u vremenu snažnih ekonomskih migracija i pada nataliteta. Stoga moramo osnažiti našu demografsku politiku te svim drugim mjerama osigurati mladim ljudima razloge i uvjete ostanka na ovim prekrasnim prostorima.•

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura