Broj rođene djece u Unsko-sanskoj županiji u posljednjih dvadeset godina smanjen je za više od polovine - s oko 3000 novorođenčadi 2004. godine na 1335 u 2024. godini, dok je u Bihaću zabilježen pad od 42 posto, podaci su izneseni nedavno na sjednici Gradskog vijeća Bihać.
Udar na sve parametre
Na ove pokazatelje tijekom sjednice je upozorio vijećnik Armin Amidžić, ocijenivši da je riječ o alarmantnom demografskom padu koji zahtijeva promjenu razvojnih prioriteta na svim razinama vlasti, od lokalne do županijske. Unsko-sanska županija nije jedini dio Bosne i Hercegovine koji se suočava s drastičnim padom broja stanovnika. I to iz godine u godinu sve osjetnijim i vidljivijim u svim aspektima. Prema riječima federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića, u posljednjih deset godina u Federaciji BiH rođeno je 13 posto manje djece nego u prethodnom desetljeću. Gotovo 95 posto općina i gradova bilježi negativan prirodni prirast. - U pojedinim županijama, poput Posavske i Hercegbosanske, vitalni indeks pada ispod 30, što znači da na troje umrlih dolazi tek jedno rođeno dijete. Više ne govorimo samo o demografskim trendovima već i o ekonomskom i društvenom slomu - kazao je nedavno Delić. Ništa bolja situacija, kada je u pitanju demografija, nije ni u Republici Srpskoj.
Prema službenim podacima, tijekom 2017. godine u BiH je rođeno 30.200 djece, godinu poslije 29.467, dok je 2019. godine taj broj bio 28.360 djece. Prema istim podacima, tijekom 2020. godine broj novorođenčadi pao je na 27.255. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je u BiH tijekom prvih devet mjeseci 2025. godine registrirano 17.465 živorođene djece, što u odnosu na isto razdoblje 2024. godine pokazuje pad broja živorođenih za 2,97 posto, a umrlo je 26.600 osoba, što u odnosu na isto razdoblje 2024. godine pokazuje rast broja umrlih za 0,86 posto. Tijekom prvih devet mjeseci prošle godine u Bosni i Hercegovini sklopljeno je 11.849 brakova, što u odnosu na prvih devet mjeseci 2024. godine pokazuje smanjenje za 3,82 posto. Tijekom prvih devet mjeseci prošle godine razvrgnuto je 1460 brakova, što predstavlja smanjenje od 13,04 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Svi navedeni podaci upućuju na žurnu potrebu uspostavljanja ozbiljnijih demografskih mjera na svim razinama u BiH u cilju poticanja ostanka i opstanka mladih obitelji s većim brojem djece.
Model koji se pokazao vrlo uspješnim provodi Zapadnohercegovačka županija. Naime, u ovoj županiji već nekoliko godina na snazi je primjena jedinstvene mjere za obitelji s troje i više djece.
Pomoć i naknade obiteljima
Prema Zakonu o zaštiti obitelji s djecom, svako treće i iduće dijete u ovoj županiji ima pravo na mjesečnu naknadu u visini od 500 KM (od ove godine 513 KM) mjesečno do napunjene sedme godine života. Uz to, Županija s jedinicama lokalne samouprave osigurava besplatan prijevoz svim učenicima osnovnih i srednjih škola, a osnovnoškolcima su osigurani i besplatni udžbenici. Jedinice lokalne samouprave subvencioniraju rad dječjih vrtića te isplaćuju jednokratne naknade za opremanje novorođenog djeteta. Sve navedeno i niz drugih pogodnosti koje za mlade obitelji osigurava ovaj dio BiH rezultirale su time da već nekoliko godina zaredom ova županija bilježi pozitivan prirodni prirast, a broj obitelji s troje i više djece raste iz mjeseca u mjesec. Ima u BiH i drugih, pojedinačnih primjera u lokalnim zajednicama, ali izostala su sustavna rješenja i mjere s viših razina vlasti. Do tada mladi odlaze, a BiH postaje zemlja staraca i brže nego što se prognoziralo.
Otvori KEKS Pay
