Federalni zavod za programiranje razvoja izvršio je analizu mjera koje je Vlada Federacije BiH poduzela na ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije, te je utvrđen rast zaposlenosti za oko 15.000 radnika, a za izvoz u industrijskom sektoru potrošeno je blizu 30 milijuna KM za 391 poslovnog subjekta.
- U ovom sektoru zabilježen je rast zaposlenosti, sa 31. prosincom prošle godine, za 3,34 posto odnosno 1.077 novozaposlenih. To znači da je mjera iz Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima donijela značajan i vidljiv rezultat. U odnosu na 30.09.2020. kada je broj zaposlenih iznosio 32.271, na kraju prošle godine je 33.346 radnika evidentirano u industrijskom sektoru – izjavio je u razgovoru za Fenu direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja Ljubiša Đapan.
U prvom kvartalu ove godine industrijska proizvodnja u Federaciji je porasla za šest posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći rast je ostvaren u prerađivačkoj industriji 6,9 posto, drvnoj, papirnoj i grafičkoj 10 posto, zatim kemijskoj, farmaceutskoj i industriji gume i plastike 5,4 posto i metalnoj, elektro i automobilskoj industriji za čak 42,9 posto.
U oblasti prometa i komunikacija Đapan kaže da je također zabilježen rast zaposlenosti za 124 a pomoć je dobilo ukupno 176 poslovnih subjekata dok je, kao financijska pomoć isplaćeno blizu 20 milijuna KM.
Kada je o poljoprivredi i prehrambenom sektoru riječ, rast zaposlenosti je bio za 40 a u turističkom i ugostiteljskom sektoru pomoć je dobilo 340 subjekata zahvaljujući sredstvima u iznosu od 30 milijuna KM. Predstavljajući rezultate analize, Đapan navodi da je u ožujku ove godine zabilježen rast broja turista u Federaciji za 8.740 u odnosu na ožujak 2020. godine. Također, i rast noćenja za 19.174 (ožujak 2021. – 51.055 noćenja, a ožujak 2020 – 31.881 noćenja).
Navedena sredstva su, kako ističe, spasila zatvaranje tvrtki, pozitivno utjecala na očuvanje likvidnosti i sačuvala radna mjesta.
Analiza je pokazala i to da je najniži nivo zaposlenosti bio u svibnju 507.617, da bi se nakon tri mjeseca nakon stupanja na snagu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica povećala za 10.000 ljudi.
Zatim je 31. srpnja uslijedio transfer nižim nivoima vlasti i stupanje na snagu Uredbe o interventnim mjerama, što je dovelo do kontinuiranog rasta i u travnju ove godine kada broj zaposlenih iznosi 522.251.
- Zahvaljujući mjerama Vlade zaposlenost se za manje od godinu dana uspjela povećati za oko 15.000 radnika u odnosu na najniži nivo tijekom pandemije – konstatirao je Đapan.
U posljednja tri kvartala 2020. godine i prvom kvartalu ove godine, zabilježen je neznatni pad izravnih poreza u procentu od 0,9%, što je omogućilo rast mirovina u srpnju prošle godine za 2,8%.
Govoreći o izvozu podvukao je da je u prva tri mjeseca ove godine Federacija zabilježila drugi najbolji izvozni rezultat u povijesti, te kaže da pokrivenost uvoza izvozom trenutno iznosi 66 posto i da nikada nije bila veća.
S obzirom na činjenicu da je došlo do povećanja javnog duga za 10,2 posto, te da udio javnog duga u BDP-u na kraju prošle godine iznosi 27,9%, može se reći da stanje duga u Federaciji nije ni blizu kritične točke koja bi ugrozila stabilnost fiskalnog sustava.
- Dakle, poduzete mjere Vlade osigurale su stabilnost proračuna i redovito servisiranje svih obveza prema područjima pogođenim pandemijom. To znači da isplata mirovina, plaća, socijalnih, boračkih i drugih naknada kao i subvencija privredi nisu kasnili niti jednog dana, što je pozitivno utjecalo na životni standard građana Federacije i doprinijelo održavanju ukupne likvidnosti FBiH – kazao je Đapan.
Podsjeća, da su najznačajnije mjere donešene Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koje se, između ostalog odnose na subvencije doprinosa u mjesečnom iznosu od 244,85 KM, zatim obustavu obračuna zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obveze plaćanja akontacija poreza na dobit i dohodak, prekid prinudne naplate i formiranje Garancijskog fonda sa kapitalom od 100 milijuna KM.
U ovoj godini Vlada nastavlja donositi nove mjere tako se predviđa dodatna pomoć privredi u iznosu od 150 milijuna KM, transfer nižim nivoima vlasti od 230 milijuna KM za pomoć određenim sektorima privrede, te dodatnih 60 milijuna KM za zdravstveni sektor.
- Osim toga, za podršku zapošljavanju bit će utrošeno oko 50 milijuna KM preko Zavoda za zapošljavanje, a za dodatno jačanje Garancijskog fonda predviđeno je 25 milijuna KM, te za sufinanciranje troškova kamate za korisnike Garancijskog fonda 15 milijuna KM – poručio je Đapan u razgovoru za Fenu povodom prezentiranja Analize mjera Vlade na ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije.
Otvori KEKS Pay
