Katolička crkva

Čvrsta vjera i roditelji s mnogo djece odolijevaju kugama, islamizaciji, ratovima, poratnim zločinima, progonima, iseljvanjima...

07.09.2021.
u 21:50

Postoji podatak da je kuga u ljeto 1814. u Mostaru u samo tri dana pomorila 3000 osoba!

Prema popisu stanovništva 1991. godine, u BiH je bilo 760.852 Hrvata, što je 17,38 posto od ukupnog broja. No, prema popisu iz 2013. godine, u BiH je popisano 544.780 Hrvata, što je 15,43 posto od ukupno popisanog stanovništva. Prije sto godina na prostoru BiH bilo je oko 444.000 Hrvata, a prema popisu 1931., živjelo je oko 548.000 stanovnika hrvatske nacionalnosti, piše Večernji list BiH.

Unatoč stradanju hrvatskog puka u BiH u vrijeme Drugog svjetskog rata, a posebno poraća, prema popisu 1948., u BiH je upisano oko 614.000 Hrvata, a prije 60 godina oko 711.000. Agresija i rat učinili su svoje. Potom su uslijedili valovi ekonomske emigracije pa, prema sadašnjim demografskim procjenama, u BiH živi oko 450.000 Hrvata, uglavnom katolika

Turska osvajanja

Karlo Rotim navodi kako je uoči osmanlijske okupacije, prema turskim izvorima, na prostoru današnje BiH bilo oko 900.000 stanovnika, od čega 750.000 katolika, 90.000 krstjana koje su franjevci prevodili u kršćane i oko 25.000 pravoslavnih Srba. No, islamizacija čini svoje.

U svome monografskom izdanju “Široki Brijeg” Rotim navodi: “Turci Bosnu pretvaraju u sandžak odakle vrše prodore u Hrvatsku i Ugarsku, a stanovništvo se islamizira. Kako je islamizacija u BiH tekla i kako se mijenjala struktura stanovništva po narodnosti, pokazuju neki popisi u postocima”, piše Rotim u monografskom izdanju “Široki Brijeg” i predočuje tablicu o popisima stanovništva. Prema popisu iz 1528., bilo je 57 posto katolika, muslimana 30 posto i devet posto pravoslavaca.

No, 1624. broj katolika smanjio se na 22 posto, a broj muslimana povećao čak na 67 posto, dok je pravoslavaca bilo 11 posto. Nevjerojatno je to da je po popisu 1800. godine na prostoru današnje BiH bilo samo devet posto katolika, čak 73 posto muslimana, a pravoslavaca je bilo 18 posto. Prema popisu 1971. godine, broj katolika (uglavnom Hrvata) tada u Republici Bosni i Hercegovini narastao je na 20 posto, broj Muslimana (tada su već bili jedna od nacija u komunističkoj Jugoslaviji) smanjio se na 39,6 posto, a broj pravoslavaca (uglavnom Srba) povećao se na 37,2 posto.

Dvadeset godina poslije u BiH je bilo 17,3 posto katolika (Hrvata uglavnom), 43,7 posto Muslimana (za dvije godine Bošnjaka) i 31,3 posto pravoslavaca (uglavnom Srba). Dr. Ivo Korsky, hrvatski pisac i političar židovskog podrijetla, istraživao je popise stanovništva u vrijeme osmanlijske vlasti i našao podatak da je po prvom popisu stanovništva na prostoru današnje BiH u drugoj polovini 15. stoljeća bilo oko 900.000 katolika i oko 30.000 pravoslavaca te neznatan broj drugih.

Osmanlijske vlasti porušile su na prostoru današnje BiH 464 katoličke crkve i 48 franjevačkih samostana. No, ostaci ostataka katoličkih crkava i samostana te hrabrost i ustrajnost katoličkih svećenika dali su golem doprinos očuvanju katoličanstva i hrvatskog nacionalnog bića u BiH. Dr. fra Andrija Nikić u svojoj knjizi “Kratka povijest Bosne i Hercegovine do 1918.” ističe, na temelju sačuvanih dokumenata, kako je Pravoslavna crkva u BiH povećavala svoje članstvo na štetu Katoličke crkve.

Katolici su, kao i drugi na prostoru današnje BiH, masovno stradavali i od raznih zaraznih bolesti koje su znale desetkovati broj stanovnika. Osim respiratornih zaraza, tuberkuloze, crijevnih zaraznih bolesti, sifilisa i “obične” gripe, bilo je i slučajeva malarije, a posljednjih desetljeća i AIDS-a. Sredinom XIV. stoljeća od takozvane crne smrti stradala je gotovo četvrtina tadašnjih stanovnika Europe, pa i znatan dio žitelja na prostoru BiH. Edin Šaković u svom radu “Historijat zaraznih bolesti i epidemija u Bosni i Hercegovini” ističe da je razvojem gradskih naselja, komunikacija i trgovine u srednjovjekovnoj bosanskoj državi tijekom XV. stoljeća kuga zahvatila i područja te države. On ističe da je u posljednjim godinama srednjovjekovne Bosne, sve do osmanskog osvajanja 1463. godine, ove prostore pogodilo nekoliko epidemija kuge. Slično je bilo i s prvim desetljećima osmanske vlasti.

Teške bolesti

U 15. stoljeću bilo je nekoliko težih epidemija koje su teško pogodile veća mjesta. Slično je bilo i u XVII. stoljeću, a širenju kuge tada su doprinijeli i stalni ratovi, nerodne godine i pojave gladi. Kuga je Bosnom harala tijekom gotovo čitavog XVI. i XVII. stoljeća, a osobito su bile teške epidemije kuge u XVIII. stoljeću.

Teška kuga pogodila je prostore BiH tijekom 1731. i 1732. godine te 1782. i 1783. Povjesničar Bogumil Hrabak ustvrdio je da bi se poslije suše, kada bi zavladala glad, redovito javila i kuga koja bi se nekontrolirano širila. Na širenje kuge utjecali su pokreti vojska, ratovi, trgovački tranzit, migracije, loše higijenske prilike.

Dr. fra Robert Jolić u svom znanstvenom radu “Zarazne bolesti u Hercegovini u doba turske vladavine” na temelju ljetopisa, matičnih knjiga katoličkih župa i drugih izvora nastojao je rekonstruirati učestalost, jačinu i posljedice pojedinih zaraznih bolesti u zapadnoj Hercegovini u vrijeme osmanlijske vlasti. Dio toga rada prenio je širokobriješki časopis “Vitko” u tekstu pod naslovom “Kužni grobovi u Širokom Brijegu”, u kojem se naglašava da je najveća ikad zabilježena kuga na prostoru Hercegovine i Bosne ona koja je izbila 1814. godine.

Postoji podatak da je kuga u ljeto 1814. u Mostaru u samo tri dana pomorila 3000 osoba! U Vitku stoji: “Nakon završetka kuge, prema popisu iz 1818. godine, broj bosanskohercegovačkih katolika se sa 114.391 smanjio na 50.928, što znači da je kuga pomorila više od polovine”. Broj katolika na prostoru BiH smanjio se na jedanaest posto. Posebno se broj katolika smanjio u zapadnoj Hercegovini na kraju XVII. stoljeća nakon moreških ratova. Visoki natalitet katoličkog puka u Bosni i Hercegovini je za samo stoljeće povećao broj katolika na više od 750.000, to jest za čak 15 puta! Agresijom, protjerivanjem i “bijelom kugom” ponovno je broj katolika, uglavnom Hrvata, drastično smanjen. Visoka stopa nataliteta spašavala je demografsku sliku zapadne Hercegovine.

Od 1813. do 1818. godine župe Široki Brijeg (do 1847. župa Blato), Ljubuški, Ružići i Posušje imale su demografski rast. Dr. Jolić procjenjuje da je u zapadnoj Hercegovini od 1813. do 1818. godine umrlo od osam do devet tisuća osoba, od čega šest do sedam tisuća od kuge. Kolera se pojavljivala 1835., 1855. i 1866. godine, a 1863. bilježi se pojava boginja (variole). Na prostorima BiH harala je i poznata španjolska gripa krajem Prvog svjetskog rata i neposredno poslije njega, a u vrijeme Drugog svjetskog rata bilo je pojava tifusa. Epidemija velikih boginja (variola vera) zahvatila je prostore bivše države 1972. godine, ponajviše područja Kosova i Beograda. U BiH nije imala znatne posljedice. Nadamo se da COVID-19 neće značajnije utjecati na demografsku sliku BiH i broj Hrvata u njoj.

Ratovi na prostoru BiH učinili su svoje. Prema nekim povijesnim podacima, Turci su nakon osvajanja većeg dijela Hercegovine 1468. godine u ropstvo odveli više desetaka tisuća kršćana. V. Klaić, prema Dlugoszu, navodi da je sultan Mehmed II. samo 1463., prilikom osvajanja Bosne i dijela Hercegovine, odveo iz zemlje 100.000 robova te 30.000 mladića koji su pretvoreni u janjičare! Značajan broj katoličkog puka iz Hercegovine iselio se tada na dalmatinske otoke.

S. Aličić u tekstu “Lištica pod turskom vlašću u 15. i 16. stoljeću” utvrdio je kako je, prema turskom popisu poreznih obveznika 1468./69., najveći dio naselja u Hercegovini zbog bijega bio pust. No, desetak godina potom vratio se jedan broj izbjeglih, koje u popisu nazivaju vlasima. Brojne su hercegovačke katolike Turci preseljavali u opustjele predjele dalmatinskog zaleđa. Katoličke i pravoslavne “vlahe” Turci su koristili za čuvanje osvojenih prostora, načinivši od njih rod vojske nazvan martolosima koji su velike bitke vodili sa senjskim uskocima. No, već od sredine 16. stoljeća prelaze na austrijsku i mletačku stranu, koje ih koriste za sprečavanje upada s turske strane.

Novi egzodus iz BiH dogodio se tijekom druge polovine 17. i početkom 18. stoljeća, u vrijeme Kandijskog, Morejskog i Imotskog rata. Mlečani su preselili kršćane koje su nazvali Morlacima s područja turske vlasti na područje pod svojom vlašću i koristili kao vojnike protiv Osmanlija. Najveći je bijeg uslijedio tijekom Morejskog rata (1684. – 1699). Dokumenti u arhivama potvrđuju da se u to vrijeme čitava Hercegovina gotovo iselila, najviše u Dalmaciju. No, zbog nedostatka obradivih površina i pašnjaka mnogi su se vratili na stara ognjišta, a jedan dio njih preselio se u Posavinu.

Prema popisu hercegovačkih svećenika 1742., na prostoru današnje Mostarsko-duvanjske biskupije živjelo je 37.789 katolika. Već 1891. na prostoru Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije ukupno je živjelo 96.328 katolika. Velika preseljavanja stanovništva dogodila su se nakon Karlovačkog i Požarevačkog mira, 1699 i 1718. godine, kad su uspostavljene granice između Osmanlija s jedne te Mlečana i Austrije s druge strane. Nakon austrougarske aneksije BiH 1908. mnogi Hercegovci dobili su putovnice pa su uslijedila iseljavanja u Ameriku. Iseljavanja Hrvata s prostora BiH nastavljaju se u objema Jugoslavijama.

U Prvom svjetskom ratu poginuo je velik broj Hrvata iz BiH. No, Drugi svjetski rat i poraće bili su još pogubniji za Hrvate u BiH. Računa se da je na prostoru Hercegovačke franjevačke provincije na Bleiburgu i križnim putovima stradalo oko 16.000 Hrvata. Nakon Drugog svjetskog rata bilo je razreda u zapadnoj Hercegovini u kojima gotovo ni jedan učenik nije imao živoga oca. Uglavnom su bili pobijeni nakon svršetka Drugog svjetskog rata.

Ratovi učinili svoje

Velikosrpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu učinila je svoje, broj Hrvata u BiH znatno se smanjio. Na prostoru Republike Srpske prije agresije živjelo je blizu 220.000 Hrvata, a sada ni deset tisuća. U Banjoj Luci je, primjerice, prema popisu stanovništva 1991. godine, živjelo blizu 30.000 Hrvata, a sada oko 5000. Na području Dervente, Bosanskog Broda, Odžaka, Bosanskog Šamca, Orašja, dijelova Modriče, Gradačca i Brčkog do velikosrpske agresije živjelo je oko 127.000 Hrvata, a sada tu živi relativno mali broj njih.

Prema raspoloživim i provjerivim podacima, na prostoru Federacije BiH Armija BiH protjerala je 155.000 Hrvata, a s prostora ovog entiteta na kojima nije bilo vojnika Armije BiH iselio se velik broj Hrvata. Jedan postotak prognanih i izbjeglih završio je u Hrvatskoj ili negdje u Europi, a jedan dio na prostorima s većinski hrvatskim stanovništvom u Federaciji BiH. Jedan broj prognanih i izbjeglih bh. Hrvata vratio se na stara ognjišta, što nije značajnije poboljšalo hrvatsku demografsku sliku u BiH. Kroz stoljeća smjenjivali su se emigracijski valovi, a posebno je izražen emigracijski val nakon 1960. kada je počela legalizacija rada u inozemstvu. Jedan dio iseljenih bh. Hrvata vratio se u BiH, drugi dio nastanio se u Hrvatskoj, treći dio ostao je negdje u Europi, a četvrti u Americi i Australiji. Razne pogubne bolesti, ratovi, porobljavanja, masovna ubijanja, zbjegovi i islamizacija prijetili su potpunom uništenju katoličkog, odnosno hrvatskog puka na prostoru današnje BiH. No hrabrost i ustrajnost katoličkih svećenika, junaštvo hrvatskog čovjeka, povratci na zemlju pradjedova te demografske eksplozije na hrvatskim prostorima spasili su katoličanstvo i hrvatsko nacionalno biće u Bosni i Hercegovini.

Broj katolika na prostoru BiH smanjivao se za čak 15 puta, ali se i povećavao za više od 15 puta. U dokumentu Strategija suradnje s iseljeništvom iz 2017. godine stoji kako u Hrvatskoj živi 394.146 ljudi iz BiH. Po demografskim procjenama, radi se ponajviše o bh. Hrvatima. Još uvijek je u tijeku novi val ekonomske emigracije. Korona je značajnim dijelom zaustavila taj val. No, demografski pokazatelji govore kako se povećava broj stanovnika u nekim gradovima i općinama s hrvatskom većinom u BiH. Nadamo se da će se broj Hrvata u BiH povećavati i demantirati neke ugledne demografe. Povijest je i učiteljica i mučiteljica života. A pogotovo matematika. Jer i za demografiju vrijedi sinusoida, linearna jednadžba, geometrijska progresija… •

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?