Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Crne liste sve duže, moguće i nove sankcije, ali pomaka u BiH nema

Čak i ako u praksi ne pogađaju one na koje se odnose, te sankcije su teški utezi oko vrata svima kojima su nametnute, posebno u političkom životu u BiH
13. travnja 2022. u 15:54 0 komentara 322 prikaza

Britansko pridruživanje američkim sankcijama protiv Milorada Dodika te "simboličko kažnjavanje" Željke Cvijanović zabranom putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo i zabranom raspolaganja imovinom koje nema u toj zemlji, nije iznenađenje. Iz Londona su i ranije najavljivali da će se priključiti sankcijama protiv Dodika, kojeg nazivaju glavnim čimbenikom destabilizacije u BiH, piše Večernji list BiH. Tomu svjedoči i reakcija posebnog izaslanika britanskog premijera za zapadni Balkan Stuarta Peacha. - Odluka ministrice vanjskih poslova značajna je i nužna jer su ove osobe na opasnom putu koji šteti stabilnosti i pravnom poretku u BiH. Što se prije napravi zaokret na tom putu, to bolje za građane BiH - stoji u Peachovoj poruci.

Dodatni pritisak

Kao što se moglo i očekivati, vijest o sankcioniranju Dodika i Cvijanović euforično je dočekana u Sarajevu, a upućen je i poziv svim drugim europskim zemljama da slijede ovaj primjer i pridruže se sankcijama. Za očekivati je da pojedine članice EU-a, poput Njemačke, to doista i urade. Također, sankcije su poslužile i kao dodatni pritisak na visokog predstavnika Christiana Schmidta da poništi zakone u RS-u, koji se odnose na prijenos ovlasti i vlasništvo nad državnom imovinom. Jasno je da bošnjačka politika želi iskoristiti porast antiruskog raspoloženja na Zapadu da što je moguće više izolira i oslabi Dodika koji je označen kao saveznik Vladimira Putina. Iako sam Dodik izbjegava javna očitovanja o ruskoj invaziji na Ukrajinu, u nekoliko se navrata ipak otvoreno usprotivio pridruživanju BiH bilo kakvim sankcijama protiv Rusije. Izvjesno je, također, da institucije RS-a neće prihvatiti bilo koju eventualnu odluku visokog predstavnika kojeg ne priznaju, ali bi to sigurno dodatno zaoštrilo političke odnose između dvaju entiteta, ali i ukupne međunacionalne odnose u BiH. Zanimljivo je da je isti dan i američka vlada proširila svoju listu sankcioniranih dužnosnika u regiji i da su se na njoj našli utjecajni dužnosnik i parlamentarni zastupnik SDA Asim Sarajlić i bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić. Njima se spočitavaju koruptivne aktivnosti, a vjerojatno nije slučajno što je samo nekoliko dana ranije prvi čovjek State Departmenta za BiH Gabriel Escobar upravo korupciju istaknuo kao najveći problem u zemlji. Pozvao se na analize koje pokazuju da je BiH najkorumpiranija zemlja zapadnog Balkana. - Disfunkcija hrani korupciju i stvara prilike za više korupcije. Ne mislim da u vezi s BiH postoji išta inherentno što bi je predodredilo da bude korumpirana zemlja. Mislim da to uvelike ima veze s nedostatkom političke hrabrosti lidera - izjavio je Escobar prije nekoliko dana. Sankcije koje poduzimaju Amerikanci uglavnom se i odnose na korupciju i vezuju se uz mjere koje poduzima Američki ured za kontrolu strane imovine (OFAC). Pokazuju to i imena i razlozi sankcioniranih dužnosnika s Kosova te iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Ranije sankcije

Ipak, teško je vjerovati da se svrstavanjem Sarajlića na ovu listu ne šalje i jasna poruka SAD-a njegovoj stranci SDA. Naime, iako je formalno otišao s dopredsjedničkog mjesta u stranci, Sarajlić je i dalje vrlo utjecajan i blizak suradnik čelnika SDA Bakira Izetbegovića. Osim toga, djeluje i kroz Dom naroda PS BiH, gdje je jedan od pet izaslanika u Klubu Bošnjaka. Američkih sankcija formalno opravdanih borbom protiv korupcije, ali suštinski i političke prirode, bit će sigurno i u sljedećem razdoblju. Čak i ako u praksi ne pogađaju one na koje se odnose, te sankcije su teški utezi oko vrata svima kojima su nametnute, posebno u političkom životu. Američki predsjednik Joe Biden proširio je 8. lipnja prošle godine opseg izvanrednih mjera za države zapadnog Balkana proglašenih odlukom iz 2001., kao i kriterije za uvođenje američkih sankcija. Na crnoj listi SAD-a iz BiH se, uz Dodika, nalaze i Nikola Špirić, zamjenik predsjedatelja Doma naroda PS BiH, te Amir Zukić, bivši generalni tajnik SDA. Početkom ove godine na proširenoj američkoj crnoj listi našao se i Dodikov savjetnik i nekadašnji predsjednik Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH Milan Tegeltija, kao i utemeljitelj PDA i nekada utjecajni kadar SDA Mirsad Kukić. Pod sankcijama je i banjolučka Alternativna televizija (ATV). Ranije su se sa sankcijama SAD-a uglavnom suočavali SDS i njegovi nekadašnji čelnici. Ono što treba imati u vidu je da Amerikanci formalno sankcioniraju pojedince i organizacije iz BiH po osnovi korupcije i političkog djelovanja, ali zapravo je svaka sankcija i politička poruka.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.