Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) dr. Senad Softić je na današnjem izlaganju u Rovinju naglasio važnost strukturalnih reformi kako bi se osigurao dugoročan rast ekonomije, te istaknuo napore koje CBBiH ulaže kako bi umanjila posljedice dugogodišnje politike vrlo niskih i negativnih tržišnih kamatnih stopa u eurozoni.
Guverner Softić jedan je od govornika na panelu „Post-covid sindrom u privrednom i financijskom sustavu“ u sklopu Susreta guvernera i bankara regije.
Glavne teme dvodnevnog susreta (10. i 11. 6.) usmjerene su na monetarne politike i financijsku stabilnost u doba pandemije i zamišljene kao odgovor financijskog sektora na covid krizu.
Guverner Softić posebno je naglasio važnost strukturalnih reformi kako bi se osigurao dugoročan rast ekonomija na zdravim osnovama.
"Nakon pada BDP-a u 2020. godini zbog covida, svi očekuju rast u 2021. Najnovija projekcija rasta BDP-a eurozone za 2021. godinu iznosi 4,6% dok je ta projekcija za BiH na razini od 3,4%. Pouke iz krize zbog pandemije treba iskoristiti za reforme u ekonomskom i financijskom sustavu kako bi se osigurao viši i održiv ekonomski rast“, rekao je dr. Softić.
Na panelu u kojem su sudjelovali guverneri centralnih banaka Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, guverner Softić je naveo kako u CBBiH pažljivo prate trendove porasta cijena u svijetu. Za bh. ekonomiju je posebno važno pratiti rast cijena u eurozoni gdje najnovija projekcija inflacije za 2021. godinu iznosi 1,9%, dok se za BiH u 2021. godini očekuje inflacija na razini od 0,6%.
"Porast inflacije velikim dijelom je rezultat poticajnih monetarnih i fiskalnih mjera kako bi se prevlada aktualna kriza. Dugogodišnje politike vrlo niskih i negativnih tržišnih kamatnih stopa u eurozoni imaju za cilj stimulaciju ekonomija koje trpe posljedice pandemije. Međutim, takva politika ima negativne posljedice na profitabilnost CBBiH. S obzirom na zakonska ograničenja CBBiH koja svoju aktivu, odnosno devizne rezerve, smije ulagati samo u najsigurnije banke i državne vrijednosne papire zemalja eurozone, CBBiH je najvećim dijelom suočena sa negativnim kamatnim stopama. Ipak, svojim mjerama nastojimo ublažiti negativne posljedice, posebno na pad dobiti CBBiH. Mjere se prvenstveno odnose na već donesene i buduće promjene okvira obvezne rezerve za komercijalne banke u BiH“, naglasio je guverner CBBiH.
