U registru Ministarstva zdravstva Sarajevske županije trenutačno se nalazi 137 privatnih zdravstvenih ustanova. Pružaju različite medicinske usluge, od laboratorijskih nalaza, do specijalističko-konzultativnih pregleda i operativnih zahvata, piše Večernji list BiH. Mnoge od tih klinika posljednjih godina znatno su proširile svoju djelatnost i usmjerile se na pružanje zdravstvenih usluga koje se ne mogu dobiti u javnim zdravstvenim ustanovama. To im je donijelo i ugovore sa županijskim zavodima zdravstvenog osiguranja te tako pacijenti pojedine usluge u klinikama koje imaju ugovor sa ZZO-om ne moraju plaćati.
“Siva zona” zdravstva
U privatni sektor u Sarajevskoj županiji prije nekoliko godina uvedena je i obiteljska medicina, tako da građani mogu prebaciti svoj karton u jednu od dviju poliklinika koje su im na raspolaganju. To, međutim, uglavnom uključuje samo osnovni pregled kod liječnika obiteljske medicine, a za sve druge usluge dalje se mora ići s uputnicom. Glede pitanja izjednačavanja javnog i privatnog zdravstvenog sektora već se godinama “lome koplja” u FBiH. S jedne strane, privatnici zahtijevaju izjednačavanje prava i uvođenje u sustav zavoda zdravstvenog osiguranja, dok se na drugoj strani često mogu čuti mišljenja kako različite političke i interesne skupine svjesno i sustavno uništavaju javno zdravstvo kako bi ojačale privatni sektor. Prema podacima županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja, u 2015. godini u Federaciji BiH evidentirana su ukupno 1104 registrirana djelatnika u privatnom sektoru. U privatnom vlasništvu registrirana je i za sada jedina bolnička ustanova Centar za srce BH Tuzla. Privatni sektor, međutim, i dalje predstavlja svojevrsnu “sivu zonu” kada je riječ o oblasti zdravstva. Naime, iako su po zakonu dužni zavodima zdravstvenog osiguranja podnositi redovita godišnja izvješća o svom radu i financijama kojima raspolažu, brojni privatnici koji se bave medicinom to ne čine.
Podaci se skrivaju
Tako je 811 privatnih djelatnika dostavilo podatke Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja za obračun sredstava u zdravstvu za 2015. godinu, a to je 73 posto od ukupnog broja registriranih. Nisu poznati razlozi zbog kojih zdravstveni djelatnici u privatnom sektoru ne dostavljaju podatke, posebno zbog činjenice što je privatni sektor izjednačen s javnim zdravstvenim ustanovama, a što podrazumijeva i zakonske obveze vezane uz evidencije i izvještavanje koje uključuju i obveze za dostavu podataka za obračun sredstava u zdravstvu.
To se posebno odnosi na Sarajevsku županiju u kojoj su registrirana 404 djelatnika u privatnom sektoru, a podatke za obračun dostavilo je 217 djelatnika, odnosno 54 posto. Prema nekim podacima, od svih registriranih privatnih zdravstvenih ustanova koje rade u Sarajevskoj županiji i ostatku FBiH, samo ih 10 posto ima potpuno urednu zakonsku dokumentaciju za djelatnost koju obavljaju te cjenike usluga koji su adekvatni onima odobrenim od nadležnog ministarstva.
Cijene zdravstvenih usluga u privatnom sektoru u većini su slučajeva veće nego cijene iz tarife zdravstvenih usluga po kojima se obračunavaju pružene zdravstvene usluge na teret obveznog zdravstvenog osiguranja.
I uz to, broj korisnika zdravstvenih usluga koje se pružaju u privatnom sektoru u stalnom je porastu zbog toga što je pružanje zdravstvenih usluga u privatnom sektoru brže, jednostavnije i za pacijenta ugodnije. U privatnom zdravstvenom sektoru u Federaciji BiH zaposleno je blizu 4000 djelatnika.
