Pandemija u protekloj godini, unatoč tomu što su građani više vremena provodili kući, nije dovela do snažnijeg porasta broja pretplatnika i korisnika interneta u BiH, no, došlo je do rasta u pojedinim tehničkim područjima ostvarenja konekcije na mrežu, tako da je zabilježen rast kabelskoga pristupa internetu za 4,18% i FTTH za 47,33%, piše Večernji list BiH.
Izvješće Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), a u koje je Večernji list imao uvid, pokazuje neke zanimljive tendencije kada je riječ o brojkama korisnika, kao i načinu spajanja na svjetsku mrežu, počevši od uloge ADSL-a i kabelskoga pristupa, preko prosječnih brzina kojima građani BiH pristupaju internetu, pa do procjena što nas očekuje u bliskoj budućnosti kada je riječ o širokopojasnim brzinama.
Pretplatnici
Krenimo od broja građana koji imaju pristup internetu - on je procijenjen na osnovi broja pretplatnika koji su dostavili internetski servisni provajderi (ISP), a u prošloj godini taj je broj iznosio oko 3,3 milijuna. To je značajno povećanje u odnosu na 2,113.100 korisnika interneta, a koliko ih je procijenjeno za 2011. godinu. Taj broj raste kontinuirano u idućim godinama - 2012. je iznosio 2,174.250, a već godinu kasnije 2,188.429.
Ipak, mnogo značajniji rast zabilježen je u 2014. godini, kada je broj korisnika interneta u BiH iznosio 2,648.176. Tri godine kasnije, 2017. broj je prešao tri milijuna te je iznosio 3,064.072. Godinu poslije porastao je na 3,195.294, a u 2019. opet je primjetan značajniji rast (3,330.502), da bi konačno prošle godine u BiH bio zabilježen, prema procjeni, 3,336.591 korisnik interneta.
U kontekstu pretplatnika, od 515.296, koliko ih je bilo 2011. godine, došli smo do broja od 755.843 u prošloj godini. Kada je riječ o svjetskim trendovima i položaju BiH, izvješće konstatira kako BiH još uvijek nema razvijenu strategiju širokopojasnog pristupa.
Novi trendovi
Zbog te činjenice, razvoj mreža namijenjenih za pristup uslugama interneta velikih brzina u fiksnoj, mobilnoj i satelitskoj mreži temelji se, većinom, na poduzetnosti samih operatora. Poseban problem predstavljaju neujednačeni uvjeti za uspostavu mreža novih generacija.
Gledajući nešto dalje, posebno je važno i pitanje orbitalne mreže, pa se u izvješću upozorava kako će uspostava orbitalne 5G mreže u određenom trenutku predstavljati ozbiljnu konkurenciju zemaljski baziranim servisima, a posebno jer takva mreža nema geografskih prepreka za dostupnost usluge.
Kako će teći prilagodba unutar BiH u kontekstu preuzimanja novih tehnologija, ostaje za vidjeti, no jasno je kako će uskoro morati doći do izrade ozbiljnih studija u kontekstu utjecaja ove mreže na ekonomsko poslovanja unutar BiH. •
