Među zemljama koje bi mogle biti domaćini takvih centara nalaze se Albanija, Srbija, BiH te Sjeverna Makedonija. Ovaj ambiciozni plan dio je šire strategije britanske vlade kojom se želi zaustaviti rastući broj ljudi koji ilegalno prelaze La Manche, često ugrožavajući vlastite živote. Prošloga je tjedna u posjetu Bosni i Hercegovini i zemljama regije bio ministar vanjskih poslova David Lindon Lammy, no nije poznato je li, osim "borbe s krizom" u BiH, obećavao kakve aktivnosti Krune za usluge dopreme migranata. Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer inače je dao odobrenje za pokretanje diplomatskih razgovora s državama zapadnog Balkana, ali su se pregovori do sada pokazali izazovnima.
Albanija najizazovnija
Posebno je poznato da je Albanija, jedna od ključnih zemalja u ovom planu, izrazila neslaganje s prijedlogom da na svom teritoriju uspostavi takve centre. Ipak, britanska vlada ne odustaje od pokušaja pronalaženja "zajedničkih rješenja" za problem ilegalne migracije koji već mjesecima pritiska njezine granice. Takav je prijedlog odbio premijer Albanije Edi Rama o mogućnostima proširenja suradnje na području suzbijanja krijumčarenja migranata. Iako teme oko uspostave centara za povratak nisu izravno bile na dnevnom redu, jasno je da su u središtu pozornosti planovi o intenziviranju suradnje sa zemljama zapadnog Balkana. - Svaki korak koji poduzimamo za borbu protiv ilegalne migracije u inozemstvu, onemogućavanje kriminalnih mreža koje je omogućuju i zaustavljanje financijskih tokova koji ih financiraju, rezultira sigurnijim ulicama u UK-u i smanjenjem pritiska na javne usluge koje financira porezni obveznik. Ali ne možemo djelovati sami - Starmerova je poruka. Britanska vlada planira uvesti sustav prema kojemu bi odbijeni tražitelji azila, koji su iscrpili sve pravne mogućnosti žalbi, bili premješteni u centre na području Balkana. Za svaki premješteni slučaj Ujedinjeno Kraljevstvo plaćalo bi domaćinskoj zemlji, čime bi se osigurala financijska potpora za upravljanje centrima. Uz to, Velika Britanija će pružiti tehničku i obavještajnu pomoć, uključujući isporuku dronova Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori radi praćenja i onemogućavanja krijumčarskih mreža koje djeluju u regiji. Ovaj potez dolazi u vrijeme kada je broj ilegalnih prelazaka preko La Manchea dosegnuo rekordne razine - više od 12.000 osoba je od početka godine pokušalo ući u Veliku Britaniju malim plovilima. Pritom se vlada suočava s pritiscima ne samo iz redova oporbe već i unutar vlastite stranke.
Ništa od Ruande
BiH je važan dio ove priče jer je već nekoliko puta spominjana kao jedna od zemalja koje bi mogle ugostiti centre za povratak. U kontekstu jačanja odnosa između Velike Britanije i zemalja zapadnog Balkana ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Lemmy nedavno je posjetio BiH, gdje je razgovarao o zajedničkim sigurnosnim izazovima. Njegov posjet, međutim, pokazuje ozbiljnost kojom Britanija pristupa ovom pitanju i želju da uključi Bosnu i Hercegovinu u nove inicijative. Za razliku od prvobitnih planova za Ruandu, britanska politika sada predviđa da se migranti šalju u inozemstvo tek nakon što iscrpe sve zakonske mogućnosti za podnošenje zahtjeva za azil. Britanska vlada, unatoč ovim preprekama, nastavlja razvijati i proširivati suradnju u regiji. Broj migranata iz Albanije koji ilegalno prelaze u Veliku Britaniju smanjio se za 95 posto u posljednje dvije godine, dok se broj vraćenih migranata u Albaniju više nego udvostručio.
