Do političke stabilnosti kroz izborno zakonodavstvo

Bošnjačko “ne” presudi Ustavnog suda i nametanje predstavnika Hrvatima hrane srpski separatizam

07.08.2025.
u 19:43

Donošenjem rješenja koje bi otklonilo mogućnost izbora nelegitimnih predstavnika ne bi se otklonio tek tehnički problem, već bi se za dulje vrijeme osigurala toliko potrebna harmonizacija međunacionalnih odnosa

Toliko puta naglašena sintagma “relaksiranje odnosa”, upravo u vremenu u kojem se nalazimo, a koje karakteriziraju globalne političke i ekonomske neizvjesnosti, ponovno dobiva na vrijednosti, a osobito kada govorimo o dugoročnoj stabilizaciji političkih prilika u BiH, na što se gleda kao na ključ osnaživanja europske perspektive cijelog jugoistoka Europe.

U tom kontekstu u samoj srži preduvjeta za postizanje političke stabilnosti stoji tematika izbornog zakonodavstva koje mora uvažiti presude sudova, a poglavito kada govorimo o Ustavnom sudu BiH i presudi “Ljubić” o legitimnom političkom predstavljanju. Ona nikada nije do kraja provedena, unatoč konstantnim pokušajima hrvatske strane da ovu temu pozicionira u sam vrh prioriteta političkog života u BiH, piše Večernji list BiH.

Značaj provedbe

Jasno je i laiku kako bi provedba navedene presude otklonila višedesetljetni problem koji se ogleda u situaciji da jedan narod drugom bira predstavnike u ona tijela koja je Ustav BiH odredio za predstavljanje naroda, a to su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. Donošenjem rješenja koje bi otklonilo mogućnost izbora nelegitimnih predstavnika ne bi se otklonio tek tehnički problem, već bi se za dulje vrijeme osigurala toliko potrebna harmonizacija međunacionalnih odnosa, a to osobito vrijedi za Hrvate i Bošnjake, a time bi profitirali svi, odnosno Bosna i Hercegovina u cjelini. Marinko Čavara, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za Večernji list osvrnuo se na potrebu donošenja pravednog Izbornog zakona, što je jedno od ključnih pitanja za hrvatski narod u BiH, ali i za stabilizaciju političkih prilika i harmonizaciju međunacionalnih odnosa. Uostalom, pitanje novog Izbornog zakona i pitanje je provedbe presude Ustavnog suda, koja jasno progovara o legitimnom političkom predstavljanju.

Podsjetio je kako se već dugo govori o Izbornom zakonu, a sada smo u situaciji u kojoj se javno govori da se hrvatskom narodu neće dopustiti da sam bira svoje predstavnike, što značajno urušava povjerenje između hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika. Poručio je i kako se BiH može graditi na međusobnom uvažavanju i dogovoru konstitutivnih naroda, dodavši kako su u HNS-u zauzeli čvrst stav da je prioritet donošenje Izbornog zakona barem u dijelu koji će osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu i u domovima naroda.

U smislu Predsjedništva BiH podsjetio je i kako je ta institucija uspostavljena u Daytonskom mirovnom sporazumu u cilju da konstitutivni narodi imaju svoje predstavnike koji će rješavati određena pitanja u kojima je Predsjedništvo nadležno u cilju stabilizacije situacije.

Što je posljedica

Ipak, određene strukture, prvenstveno bošnjačkog političkog establišmenta, išle su na varijantu da biraju, na temelju zloupotrebe načina glasovanja, dva člana Predsjedništva iz Federacije, hrvatskog i bošnjačkog predsjednika, koristeći svoju brojnost u odnosu na hrvatski narod. To su uradili nekoliko puta, odnosno četiri puta izabrali su bošnjačkog predsjednika uskraćujući pravo Hrvatima da biraju svog predstavnika. To svakako urušava povjerenje Hrvata i Bošnjaka, a istodobno takvo ponašanje potiče i srpski narod na separatizam, odnosno hrani se određena politika koja je separatna zauzimanjem određenih pozicija kojima štite svoj narod od unitarizma. Upravo te bošnjačke političke opcije propagiraju svoj navodni građanski identitet, iako je riječ o prividu i spinu, a to se dokazuje i na primjerima kršenja izborne volje hrvatskog naroda. Sve navedeno jasno upućuje na činjenicu kako se kao jedino rješenje gordijskog čvora zvanog “izbornog zakonodavstvo” nameće promjena pravila tako da se Hrvatima omogući birati svoje legitimne predstavnike.

Time bi se učvrstili temelji međunacionalnog povjerenja, a Bosni i Hercegovini omogućilo da s dodatnom energijom i ohrabrenjem krene u rješavanje drugih obveza i izazove koji je čekaju na njezinu europskom putu.

Uostalom, složenost procesa koji se postavljaju pred BiH jasno progovara o potrebi stabilizacije unutarnje političke situacije, dok je u ekonomskom smislu sve gore navedeno preduvjet snažnijih investicija, a posljedično i novih radnih mjesta. 

Komentara 1

SL
Slabouman
10:16 08.08.2025.

HDZ BiH prvi nije za implementaciju presude Sejdic Finci. A pricaju o legitimnom predstavniku Hrvata. Ko je legitimni predstavnik ostalih naroda u BiH.

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja