direktorica objasnila

Bolesti modernog društva usko su povezane s crijevima - znate li što radite pogrešno?

crijeva
shutterstock
17.06.2022.
u 08:13

Svi znamo da je koža naš najveći organ, ali znate li koji se još organ može "pohvaliti" svojom veličinom, a zapravo nam je, dok ne dođe do problema, nevidljiv?

Svi znamo da je koža naš najveći organ, ali znate li koji se još organ može "pohvaliti" svojom veličinom, a zapravo nam je, dok ne dođe do problema, nevidljiv?

Riječ je o crijevima koja obavljaju brojne funkcije u našem organizmu, a kako ih zaštititi, kako preventivno djelovati i ukloniti štetne tvari, otkriva za Ordinacija.hr  direktorica Proimmuna Ružica Matić, u čijem laboratoriju moguće je odraditi brojne mikrobiološke analize koje pomažu u postavljanju dijagnoza.

Većina ljudi o crijevima i njihovu zdravlju ne razmišlja dok ne osjete neke tegobe. Zašto je to pogrešno?

Još uvijek velika većina ljudi nije osvijestila koliko su zapravo naša crijeva velika. Naime, kada bi se crijeva proširila, bila bi velika otprilike 400 do 500 m2. Osim toga, u njima se nalazi čak 80% imunoloških stanica, što ih čini vrlo važnim organom, a o važnosti imunološkog sustava čitamo i slušamo intenzivnije u posljednje dvije godine.

Istraživanja o važnosti zdravlja crijeva i povezanosti čovjeka i njegova crijevnog mikrobioma ne uočavaju samo povezanost s uobičajenim crijevnim tegobama kao što su proljev, zatvor, nadutost, nadraženost crijeva ili kronične upalne bolesti crijeva već se otkriva i poveznica crijeva i crijevnih bakterija s autoimunim bolestima, alergijama, preosjetljivošću na određene namirnice, dijabetesom, kožnim bolestima, problemima sa štitnjačom te s brojnim drugim tipičnim "bolestima modernog društva", koja istraživanja povezuju s disbalansom crijeva, oštećenjem sluznice ili propusnim crijevnim stijenkama.

Volim izjavu akademkinje Demarin koja kaže: "Za osjećaj izmaglice, Alzheimerovu bolest, demenciju, bol, Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu, odgovor se tražio u 'glavi', ali sve više istraživanja upućuje na to da bi se trebao tražiti u crijevima."

Primjerice, ono što je manje poznato jest da je crijevni mikrobiom također povezan s menopauzom. Naime, poznato je da su promjenjive razine estrogena osnovni uzroci menopauzalnih i perimenopauzalnih simptoma poput navale vrućine, depresije, promjena raspoloženja, boli u grudima, nesanice itd. Novijim istraživanjima dokazano je da crijevo, između ostalog, ima ključnu ulogu u proizvodnji estrogena.

Postoji podskup bakterija koji se zove estrobolom i koji specifično radi na metabolizmu estrogena. U zdravom i uravnoteženom crijevu, estrobolom održava homeostazu. Neuravnotežen i poremećen mikrobiom može prouzročiti nedostatak ili višak slobodnog estrogena. Slijedom toga, sigurno će se pojaviti zdravstveni problemi povezani s estrogenom. To uključuje one neugodne simptome menopauze.

Kako je svojedobno Hipokrat rekao: "Sve bolesti počinju u crijevima."

Kako možemo zaštititi crijeva?

Zdrava crijeva jedan su od glavnih pokretača našeg ukupnog zdravlja jer je već dokazano da ono što se događa u našim crijevima ima presudnu ulogu na sve naše organe i na to hoćemo li ostati zdravi ili ćemo se razboljeti. Zato se crijeva i nazivaju našim drugim mozgom. Stoga je od iznimne važnosti pridodati pozornost i ovome organu koji nerijetko zanemarujemo, a često nam signalizira da nešto nije u redu.

Crijeva možemo zaštititi pravilnom prehranom, konzumiranjem namirnica koje su bogate dobrim bakterijama poput kiselog kupusa, kefira i jogurta, unosom hrane bogate vlaknima koji su hrana dobrim bakterijama. Osim navedenog, crijeva možemo zaštititi korištenjem dodataka prehrani koji sadrže vitamine i minerale te aminokiseline, kao i probioticima koji podupiru rad crijeva.

Sve su učestalije alergije, kako se one odražavaju na rad crijeva?

Crijeva imaju tri zaštitne barijere koje štite organizam od patogenih tvari ili toksina. Te tri tijesno povezane razine crijevna su mikrobiota, crijevna sluznica i imunološki sustav povezan s crijevima. Ako je jedna od zaštitnih razina poremećena, patogene tvari, toksini i alergeni mogu prodrijeti kroz crijevnu barijeru, čime se kao posljedica javlja lokalna upala, čak i sustavne reakcije. Suvremene studije potvrđuju vezu između smetnji crijevne mikrobiote i povećane incidencije alergija.

Danas se u prevenciji i kao potpora liječenju alergija sve češće koriste probiotici. Poznato je da probiotske bakterije pomažu u borbi protiv smetnji crijevne mikrobiote, a samim time i protiv razvoja alergija. Određeni probiotici, kao što su primjerice razni sojevi iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium, pokazali su u pretkliničkim i kliničkim studijama pozitivan učinak na smanjenje alergijskih simptoma kao i na vrijeme trajanja simptoma.

Važno je još napomenuti da se od različitih stanica sluznice crijeva mogu stvarati antibiotici u vlastitome tijelu, takozvani defenzini. Defenzini se ubrajaju u oružje nespecifičnog imunološkoga sustava i suzbijaju klice koje izazivaju bolesti.

Je li gluten zaista problem ili su veći problem pesticidi kojima se tretira pšenica?

Ne možemo reći što stvara veći problem jer i jedno i drugo predstavlja veliki problem današnjice, a u kojoj mjeri će utjecati, ovisi od osobe do osobe, individualno je.

Osim hrane, bitna je jako i tekućina, kretanje, ali i dodaci prehrani koji pomažu, u čemu je njihova snaga?

U velikoj većini slučajeva danas je prisutan moderan životni stil u kojem je prehrana bazirana na brzoj, prerađenoj hrani te se kroz takvu prehranu ne uspije unijeti dovoljno važnih nutrijenata za zdravlje, stoga postoje dodaci prehrani kojima se to nadoknađuje.

Sokovi i gazirana pića puna su šećera, što pogoduje rastu loših bakterija. Preporučujemo piti što više vode u danu i kretati se kako bismo pridonijeli peristaltici crijeva. Različiti čimbenici utječu na naš organizam. Osim neraznovrsne i neuravnotežene prehrane, na loše stanje našeg organizma utječe i sveprisutniji stres, ali i bakterijske i virusne infekcije koje oslabe naš imunološki sustav. S obzirom na to da znamo da se čak 80% imunoloških stanica nalazi u crijevu, važno je očuvati ga.

Koje su vaše preporuke koje bi svatko trebao prakticirati za zdrav život crijevne flore i crijeva inače, a da ih može provesti u djelo?

Svakako je važno puno boraviti u prirodi na svježem zraku, kretati se što je više moguće te je također važan dobar san. Dobro je u danu jesti više manjih obroka umjesto jednog velikog "s nogu", što je danas vrlo često. Hranu treba obavezno dobro sažvakati. Važno je jesti raznovrsno, puno vlakana te voća i povrća, pokušati smanjiti unos glutena, kvasca i šećera, za što je poznato da hrani loše bakterije.

Za očuvanje imuniteta, energije, ali i za očuvanje sluznice crijeva preporučujemo kompleks vitamina, minerala i aminokiseline L-glutamin i korištenje probiotika s metabolički aktivnim bakterijskim kulturama. Za kraj, voljela bih još dodati da je stolica najprecizniji prijenosnik informacija o stanju i funkcionalnosti naših crijeva jer se hrana putujući i razgrađujući se od želuca, kroz tanko i debelo crijevo, susreće sa svim bakterijama i stanjima crijevnog miljea. Proimmun omogućuje detaljan prikaz laboratorijske analize biološke raznolikosti crijevnog mikrobioma i određivanje dodatnih parametara poput imunološko-intestinalnog statusa, poremećaja crijevne propusnosti, upalnih promjena intestinalne sluznice (razni upalni procesi tankog i debelog crijeva) kao i ostalih markera koji su bitni za nastanak crijevne disbioze, a time i mnogobrojnih rizika za manifestaciju različitih poremećaja.

Analize su vrlo dobar dijagnostički alat koji omogućuje detekciju različitih mikroba ili poremećaja ravnoteže crijevne flore koja može posljedično utjecati na mnogobrojne fiziološke procese, kao i na razvoj kliničke slike. Ali isto tako, analize omogućuju uspostavu zdravog i dinamičnog mikrobioma koji ima pozitivan učinak na razne zdravstvene čimbenike. Mogu se koristiti u svrhu očuvanja zdravlja, prevencije aktualnih stanja i smanjivanje tegoba pri mnogim kroničnim bolestima.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije