Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Bit će rasta kamata, ali ne mnogo i ne naglo

25. svibnja 2022. u 16:09 0 komentara 117 prikaza

Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini - pitanje je koje se postavilo nakon što je predsjednica Europske centralne banke (ECB) Christine Lagarde u svojem blogu najavila određene promjene u kontekstu monetarne politike. Lagarde je naime podsjetila kako je ova banka od prosinca prošle godine krenula k normalizaciji monetarne politike, pri čemu je navedeni proces krenuo uz najavu da će se u prvom kvartalu ove godine okončati kupovinu imovine u okviru Programa hitne pandemijske nabave (PEPP), piše Večernji list BiH. Lagarde je pritom objasnila kako je proces nastavljen najavom očekivanog datuma završetka neto kupovine. - Kako su se inflacijski izgledi razvijali, tako smo prilagodili svoju komunikaciju o vjerojatnom vremenu podizanja kamatne stope, u skladu s našim smjernicama za budućnost - pojasnila je Lagarde.

Stabilizacija

Kao rezultat toga, investitori su istaknuli svoja očekivanja o namjerama politika ECB-a, a pritom se ovo odrazilo na reviziju kretanja kamatnih stopa i pomaku naviše u realnim stopama tijekom duljeg razdoblja. Kamate bi se trebale povećati u srpnju, a rezultat takve monetarne politike trebao bi biti stabilizacija tržišta do rujna ove godine. U kojoj se mjeri odluke Europske centralne banke odražavaju na monetarno tržište u Bosni i Hercegovini - pitanje je na koje su nedavno dali svoje pojašnjenje iz Centralne banke BiH te su u izjavi za Fenu potvrdili kako će rast kamatnih stopa na domaćem tržištu u određenoj mjeri odrediti odluke Europske centralne banke (ECB).

Istodobno, direktor Udruga banaka BiH Berislav Kutle za Večernji list kaže kako je predsjednica ECB-a Lagarde najavila povećanje kamatnih stopa, navodeći tri razloga povećanja inflacije. Sva tri su, kaže, točna, ali prvi uzrok povećanja inflacije - stagflacija je kontinuirano tiskanje novca bez pokrića ECB-a od 2008. - Ta ogromna količina novca bez realne vrijednosti morala je podići cijene svih roba - izazvati inflaciju. Rat u Ukrajini, koji je kreirao nestašicu osnovnih sirovina - energenata, a onda posljedično i povećanje cijena jasan je novi uzrok inflacije. Treći realan uzrok je povećanje potražnje - potrošnje na svim razinama (nakon COVID-a) koji jasno utječu na enormno povećanje cijena - naveo je Kutle. U kontekstu mjera, kaže i kako je jedna od osnovnih mjera za borbu protiv inflacije povećanje kamatnih stopa - rast vrijednosti novca, ali ona malo ima utjecaja ako se i dalje tiska novac bez pokrića. Ovu inflaciju proizvelo je nekoliko uzajamno posljedičnih događanja i neće je, dodaje, biti lako, odnosno bezbolno vratiti u normalu.

Očekivanje

Kaže i kako uz najopsežnije mjere to nije moguće učiniti u kratkom roku bez dugoročnih strategijskih mjera i strukturnih promjena.

- BiH je, jasno, dio te priče i nije izolirani otok. Realno je očekivati postupno povećanje kamatnih stopa i na aktivu kao i na pasivu. To povećanje ne može biti naglo niti se očekuju veliki skokovi u ovoj i idućoj godini - poručio je Kutle. Pritom je pojasnio i kako bi, gledajući ekonomske parametre, kamata na depozite trebala biti gotovo 10%, a na kredite nešto viša kako bi anulirala inflaciju.

- Na radost onih koji imaju kredite, to se neće dogoditi, a na žalost vlasnika depozita - istaknuo je Kutle. U kontekstu procjene situacije zaključuje kako će tu prevladati političke odluke ECB-a jer bi te kamate uništile europsko gospodarstvo - ovako će se one postupno kroz dugi rok povećavati i tako smirivati inflaciju.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.