Kolinda Grabar-Kitarović nema popularnost Milana Bandića u BiH, ali tamošnji birači za nju su veliki potencijal. Stoga HDZ i šalje autobuse biračima u BiH, a stožer Ive Josipovića zbog zakonskih zabrana propituje takav vid suradnje i mogućih donacija u stranoj zemlji. Neovisno o tomu, pitanje je može li to pomoći s obzirom na samo 15 biračkih mjesta, dok ih je 2009. bilo 124.

Pritisak u Mostaru

Tada je na predsjedničkim izborima dvojbu u drugom krugu rješavalo 97.735 od 266.679 birača u BiH. Kad bi 11. siječnja izašao isti broj birača, na svakom od 15 biračkih mjesta svake minute trebalo bi glasovati devet birača (ili 6515 u tijeku dana nasuprot 597 po biračkom mjestu u RH!), što znači da svaki birač ima nešto više od šest i pol sekundi za glasovanje. Odnosno, dvije i pol sekunde kad bi izašlo svih oko 260.000. Ali, i to vrijedi samo kad bi se birači vremenski i po biračkim mjestima ravnomjerno raspodijelili, piše Vecernji.ba. Ali, najveći pritisak bit će na 10 biračkih mjesta u Mostaru tako da je matematički više nego sporno ostvarenje biračkog prava hrvatskih državljana u BiH. Gužve u Mostaru birači su iskusili i u prvom krugu već zbog jednosatnog nestanka struje i nemogućnosti izdavanja potvrda s kojima neregistrirani mogu glasati i na dan izbora. Podaci o izlaznosti u BiH na referendume i izbore od 2011. pokazuju izvjesnu korelaciju s brojem biračkih mjesta. Moguće je kako će ranija iskustva djelovati na motiviranost birača. U protivnom, i pravni bi problem mogao izbiti dogodi li se da birači zbog gužvi budu onemogućeni birati. Uzme li se standard od minute za glasovanje iz 2009., glasovalo bi 10.800 birača. Prema podacima Ministarstva uprave o broju aktivno (9317) i prethodno (1436) registriranih za glasovanje u BiH interes je značajno veći.

Interes i u Njemačkoj

Broj aktivno registriranih je dvostruko veći (i u Njemačkoj je veći za 7500) nego u prvom krugu za BiH, a i 500 je više prethodno registriranih.

Porezna uprava građanima poslala važnu obavijest