U mnogim mjestima i krajevima u BiH iz kojih su Hrvati katolici u ratu protjerani i izbjegli ili su nakon rata iz različitih razloga morali otići, jedini način i vrijeme njihova okupljanja u rodnome kraju mise su na grobljima i proslava župnih svetkovina, piše Večernji list BiH.
Obnavljaju vjerske objekte
Istodobno, svećenici i župnici bili su jedini čimbenici u društvu koji su se u dramatičnim i iznimno teškim poslijeratnim vremenima i duhovno i materijalno skrbili o malobrojnim preostalim Hrvatima koji nisu napustili svoja ognjišta. Marljivo i požrtvovno obnavljali su uništene i oštećene vjerske objekte, malobrojni župljani i vjernici njih su se držali i oko njih se okupljali, a i danas su im iznimno važan oslonac jer ih zbog malobrojnosti nema u mjesnim tijelima vlasti. Tako je, nažalost, i u sjevernoj Hercegovini, na području općina Konjic i Jablanica. Lijep i zoran primjer vidimo i u posljednje vrijeme u Klisu, u dolini rijeke Neretvice, na desnoj obali Jablaničkoga jezera, gdje je 29-godišnji župnik don Ivan Ivančević predvodio 20-ak misnih slavlja, većinom na grobljima.
On je lani o Gospojini preuzeo dvije župe - Obri, u kojoj je župnik, i Solakova Kula, kojoj je župni upravitelj, a objema je sjedište i župni ured u Kostajnici, južnom dijelu Klisa, na obali Jablaničkog jezera. To je posljedica ratnog stradanja jer su te župe opustošene: prije rata u župi Obri bilo je 1960 žitelja, danas tek 26, a u župi Solakova Kula uoči rata 1059, danas - 17. Kada su se prilike s koronavirusom primirile, obavijestio je vjernike o početku i rasporedu misa s blagoslovom polja na grobljima u selima Vrci i Trešnjevica, Mrakovu i Kostajnici, Solakovoj Kuli, Homatlijama i Došćici, Požetvi, Obrima, Sudarima i Jaseniku, Barama, Strgonicama i Grevićima, Kalama i Bušćaku te Dubokom. Mise su i u povodu župnih svetkovina u Obrima, Barama, Solakovoj Kuli te na Gospojinu u Kostajnici. - Groblja u župi redovito održavaju i svake godine pomalo ih se sređuje, od župnika do raseljenih vjernika koji redovito posjećuju svoja sela. Ima dosta posla i napora, teren je prostran i brdsko-planinski. Mladih u župi nema, župljani su uglavnom umirovljenici i od toga žive i pomalo se bave poljodjelstvom za osobne potrebe. Nekoliko župljana treba pomoć i u sklopu župnoga Caritasa pomažemo im koliko uspijemo. Pomaže se i ljudima druge vjeroispovijesti, muslimanima i drugima ako vidimo da doista trebaju pomoć, najčešće u vidu hrane, higijenskih potrepština i lijekova - kaže nam župnik don Ivan.
Svećeničko poslanje
Don Ivan Ivančević rođen je u susjednoj Rami, u selu Jaklići, župa Prozor, i sad je župnik u Klisu. U Klisu je, inače, oko 70 sela u kojima su do rata živjeli Hrvati, no u većini njih sad ih nema, ali se sa župnikom dogovore i dođu se moliti za pokojne. Redovito u tim prigodama u svoje rodno selo Bare dolazi i biskup Pero Sudar. Na isti način radi i djeluje župnik treće klišanske župe Podhum-Žitače fra Ivica Karatović. Prema službenoj statistici, u toj župi 1991. živjelo je 2360 katolika, a danas tek 88. I župnici u Konjicu i Jablanici redovito okupljaju prognane župljane na misama na grobljima i u povodu blagdana, a i njihove župe su, nažalost, drastično desetkovane.•
