Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

BiH u ratu iskusila nestašicu hrane, a ako ne želi da joj se to opet dogodi, mora proizvoditi

09. kolovoza 2020. u 19:54 0 komentara 355 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Izvanredne okolnosti utječu na sve sfere života, a jedna od njih je proizvodnja i trgovanje hranom o kojoj se posljednjih mjeseci intenzivno razgovara.

Osigurati dovoljno hrane

U jednoj većoj trgovini u ZHŽ-u kupac na kupcu, a vlasnik nam govori kako ljudi uzimaju najosnovnije i da je ranijih godina više novca znalo potrošiti deset ljudi u trgovini nego danas njih pedeset. - Prije čovjek vozi puna kolica i samo redom ubacuje namirnice. Danas, u vremenu krize, uzima se ono osnovno. U kući mora biti brašna, ulja, mlijeka, kave, mesa, tjestenine... Naravno, kupuju se voće i povrće, osobito ono sezonsko, ali ove godine puno se više uzgajalo nego ranijih godina, tako da su svi željeli imati svoje krumpire, luk, rajčicu, papriku... i to su ljudi sadili - priča nam. A ta sadnja sezonskog voća i povrća danas se posebno ističe. Mijenja se svijest ljudi. Ovih dana objavljeni su podaci da će svjetska proizvodnja žitarica tijekom idućih 10 godina rasti za čak 85 posto. To se navodi i u zajedničkom izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i agencije Ujedinjenih naroda za hranu. U vrtovima bh. proizvođača popularne su sve vrste sezonskog povrća, ali i voćnih proizvoda koji nisu tako česti bili prije, poput bobičastog voća, borovnice i aronije, zatim jagodičastog, a onda su tu i orašasti plodovi poput lješnjaka, badema, oraha.

Nedavno je i Institut za zdravlje i sigurnost hrane u savjetima za bh. građane donio praktične savjete, preporuke i korisne informacije kako bi se ljudima približila integralna i ekološka proizvodnja povrća u vrtovima, ne samo u pandemiji nego i kada sve ovo prođe. – Strah od gubitka radnog mjesta, a time i ulazak redovitih financijskih sredstava u kućanstvo, dodatno usložnjavaju situaciju do mjere javljanja panike. Ta panika veća je zbog ograničenja uvoza, nabave, pa i globalne nestašice određenih artikala. U takvim uvjetima osiguravanje dovoljnih količina hrane za izvjesno razdoblje od životnog je značaja - ističe rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja INZ Kasim Velić. Ističe i da je dosta više prekomjernog uvoza.

Uzgoj u vlastitom vrtu

– Nezamislivo je da, osim brašna, ulja i šećera, koje uistinu ne možemo u potrebnim količinama proizvesti na području BiH, uvozimo krumpir, luk, grah, razne povrtlarske kulture, baš kao i meso, mlijeko i mliječne proizvode. Naše njive i vrtove ostavili smo uglavnom nezasijane, iako iza sebe, u bliskoj prošlosti, tijekom rata početkom devedesetih imamo neugodno iskustvo nestašice hrane i ovisnosti o humanitarnoj pomoći - podsjeća Velić. Kaže i kako je krajnje vrijeme zbog sebe i svoje obitelji u kulturu življenja uvesti uzgoj povrća u vlastitom vrtu jer je očito da nije potrebna ni velika površina ni neki posebni alati. - Mini vrt može se organizirati na balkonu u posudama, čime bi se osiguralo povrće i začinsko bilje za brzu upotrebu uz obroke i za njih - ističe, među ostalim, Velić. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.