Dodatnih 28 milijuna eura namijenjeno je zemljama zapadnog Balkana u procesu oporavka od korone za 2021., kao i za suzbijanje klimatskih promjena, a ovaj iznos dio je posljednje odluke kojom Europska komisija pomaže zemljama koje nisu dio Europske unije. Ovaj paket pomoći svakako će dobro doći i Bosni i Hercegovini, za koju je ranijim odlukama Europska unija osigurala značajna financijska sredstva. Prošle godine, naime, Unija je za Bosnu i Hercegovinu osigurala oko 330 milijuna eura, a od toga iznosa 80,5 milijuna eura su grantovi, dok je veliki financijski paket od 250 milijuna eura u obliku povoljnih kredita. Od grantova, sedam milijuna eura namijenjeno je za pomoć zdravstvenom sektoru u opremi, aparatima za disanje, priborima za testiranje i drugim potrepštinama, piše Večernji list BiH.
Pomoć zdravstvu
Iz Izaslanstva EU-a za Nezavisne novine potvrđeno je kako je u okviru sedam milijuna za zdravstvo u BiH podijeljena znatna količina visokokvalitetne medicinske opreme nabavljene prema standardima EU-a, a na osnovi potreba koje su iskazali nadležni u području zdravstvene zaštite u BiH. Objasnili su kako je dosada dostavljeno 9000 kompleta za ekstrakciju RNK, 4,451.000 komada razne osobne zaštitne opreme, 64 respiratora, deset rendgen-aparata, devet strojeva za anesteziju s respiratorima, 20 prenosivih ultrazvučnih aparata, 40 monitora za pacijente s EKG-om, 2000 pulsnih oksimetara, dva aparata za ekstrakciju RNK, šest PCR sprava te deset trijažnih kontejnera. Pritom su potvrdili i kako je Zajednički istraživački centar u Belgiji donirao 40.000 jedinica kontrolnog materijala za testiranje, a pokriveni su troškovi leta u iznosu od 135.000 eura za isporuku medicinske opreme koju je donirala kompanija “Violeta”. Iz Izaslanstva EU-a također su naveli kako kroz sporazum o zajedničkim javnim nabavama s državama članicama EU-a, koji je BiH potpisala nakon izbijanja krize, BiH također ima bolji pristup hitno potrebnim medicinskim protumjerama po najkonkurentnijim tržišnim cijenama. Kazali su kako je pomoć pružena i kroz Mehanizam civilne zaštite EU-a, a kroz aktiviranje ovog mehanizma, Slovenija i Austrija dale su svoj dodatni doprinos pomoći BiH. U kontekstu pomoći koja će se raspodijeliti kroz dvije velike tranše treba podsjetiti kako je nedavno potpisan memorandum o razumijevanju između Europske unije i BiH o dodjeli 250 milijuna eura makrofinancijske pomoći.
Ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda tada je kazao kako je cilj makrofinancijske pomoći EU-a ublažavanje posljedica krize prouzročene pandemijom te dolazi uz ostale resurse koje je zemlja dobila od drugih međunarodnih financijskih institucija kao podršku za ekonomsku stabilnost.
- Sredstva iz ovog zajma bit će isplaćena u dvije rate, od kojih svaka iznosi do 125 milijuna eura, a isplata prve rate očekuje se nakon stupanja na snagu memoranduma i pratećeg sporazuma o kreditnoj liniji koji smo također potpisali. Tim sporazumom reguliraju se procedure isplate pomoći BiH - objasnio je Bevanda. Sredstva povoljnog zajma bit će usmjerena na Republiku Srpsku (37,5%), Federaciju BiH (61,5%) i Distrikt Brčko (1%).
Investicijski plan
Kada je riječ o ekonomskoj situaciji, izuzetno je važno ukazati na ekonomski i investicijski plan koji za cilj ima potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regije i regionalnu ekonomsku integraciju.
Iz Unije navode kako žele podržati zelenu i digitalnu tranziciju na zapadnom Balkanu, provedbu reformi potrebnih za napredak na putu EU i približiti regiju jedinstvenom tržištu EU-a. Sve bi to trebalo dovesti do održivog ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Ovaj je plan utoliko potrebniji, navodi se, zbog ogromnih negativnih posljedica pandemije na ekonomije zapadnog Balkana, koje su i ranije zaostajale u smislu ekonomske konvergencije s EU-om, te se suočavaju s izazovima uslijed slabe konkurentnosti. Plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti.
