Višetjedna suša, temperaturni rekordni, sedam do deset, pa i više uzastopnih dana s temperaturama iznad 40 stupnjeva; klimatološke odlike ljeta 2026. godine zasigurno će ući u udžbenike, demonstrirajući na najgori mogući način klimatske promjene prouzročene stoljećem čovjekova nemara, pojačane ignorantskim odnosom prema temi čiji će razvoj utjecati na generacije koje tek dolaze. I dok se mnogi zaklinju u svoju humanost, prešućivanjem i minimiziranjem znanstvenih dokaza o porastu srednje temperature na globalnoj razini dodatno pomažu stvaranju neprijateljskog odnosa prema znanosti općenito.
Ruše se rekordi
A znanost je egzaktna i utemeljena na brojkama koje kažu da ovaj kolovoz obara brojne rekorde, i to ne samo u smislu srednje temperaturne vrijednosti već i u kontekstu maksimuma u sve većem broju gradova. I dok je za vikend moguća pojava lokalnih pljuskova, pa i pad temperatura, takvo stanje, nažalost, neće potrajati dugo.
Tjedan koji je pred nama donosi nastavak ekstremnih vremenskih prilika, osobito na jugu zemlje. Prema srednjoročnoj prognozi vremena Federalnog hidrometeorološkog zavoda, početkom idućeg tjedna zadržat će se i dalje natprosječno toplo, ali stabilnije vrijeme u odnosu na vikend, piše Vecernji.ba. Indeks UV zračenja bit će i dalje visok.
Minimalne temperature zraka varirat će između 17 i 23 stupnja u Bosni, na jugu Hercegovine od 22 do 27 stupnjeva. Najviše dnevne temperature uglavnom između 28 i 34 stupnja, na jugu zemlje od 35 do 42 stupnja.
Iako sunca neće nedostajati, od 13. kolovoza ne prognozira se posve stabilno.
Vlažan i nestabilan zrak uvjetovat će oborine koje će biti izraženije u zapadnim i sjeverozapadnim područjima. Nestabilno vrijeme zadržat će se do kraja prognoznog razdoblja. Čini se da se od 13 do 20. kolovoza ipak očekuju nešto ugodnije temperature jer će najviša dnevna iznositi od 25 do 30 stupnjeva, a na jugu zemlje do 33 stupnja.
Udar na ekonomiju
I dok su oči brojnih građana uprte u nebo, čekajući barem male naznake promjene, domaći poljoprivrednici mjesecima su u teškoj situaciji, a nedostupnost uređenih sustava navodnjavanja čini svaki uzgoj biljnih kultura usporedivim s borbom za puko preživljavanje.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, za Večernjak je upozorio na mogućnost lošije kvalitete i manjih prinosa biljnih kultura, tražeći značajnije uključivanje struke u rješavanje problema prouzročenih klimatskim ekstremima.
Sušno razdoblje uzima danak i na problematici razine vode u vodocrpilištima, a na ruku ne ide ni često nedogovorno ponašanje građana, uvjerenih da u vremenima elementarnih nepogoda mogu bezbrižno koristiti javne resurse za potpuno neopravdane namjene.
Stoga su pojedini gradovi i poduzeća uputili apel na maksimalno racionalno i namjensko korištenje vode zbog dugotrajnog sušnog razdoblja i potpunog izostanka oborina. U suprotnom postoji mogućnost uvođenja redukcija u isporuci vode. Dugotrajno sušno razdoblje povećava rizik i od izbijanja požara, prouzročenih u najvećem broju slučajeva ljudskim nemarom, glupošću ili ignorantskim odnosom prema sigurnosti. Sve navedeno razlog je zbog kojega mnogi u BiH postavljaju opravdano pitanje - hoće li biti proglašeno stanje prirodne i druge nepogode, a onda možda i zatražena međunarodna pomoć u saniranju njezinih posljedica, piše Vecernji.ba.
Čekajući kraj idućeg tjedna i mogući pad temperatura, upozorenje i apeli struke usmjereni su i na očuvanje zdravlja ljudi. Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozoravaju da dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može dovesti do toplinske iscrpljenosti, toplinskog udara i drugih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, posebno kod starijih osoba, kroničnih bolesnika, trudnica i male djece. Oprez posebno vrijedi za radnike na otvorenom, umirovljenike, djecu i kronične bolesnike, a nije naodmet spomenuti i putnike na neku od ljetnih destinacija na obali, suočene s gužvama na prometnicama i graničnim prijelazima.
Otvori KEKS Pay
