Iako su relevantne međunarodne procjene da će u idućih trideset godina sve industrije, školstvo, zdravstvo i javna uprava na neki način primijeniti umjetnu inteligenciju, o konceptu tog tehnološkog koncepta, koji naš svijet mijenja iz temelja, u Bosni i Hercegovini se vrlo malo zna. Tek oko jedan posto stanovništva razumije o čemu je riječ, piše Večernji list BiH.
Rast BDP-a
Ustanove, institucije, pa i poduzeća koja ozbiljnije primjenjuju ili barem eksperimentiraju s primjenom umjetne inteligencije vrlo su rijetki. Jedna od njih je bijeljinska bolnica “Sveti vračevi” koja je nedavno postala prva javna zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj koja je u rad uvela umjetnu inteligenciju. Kako ističu liječnici, umjetna inteligencija tu je da pomogne njima kako bi se manje bavili administrativnim radom, a da svoj mozak koriste kako bi na najbolji mogući način pomogli pacijentima. Istraživanja su pokazala da će generativna umjetna inteligencija u idućih deset godina moći doprinijeti rastu bruto domaćeg proizvoda na globalnoj razini za sedam posto. Kako bi se nosili s ovim izazovima, upozoravaju stručnjaci, Bosni i Hercegovini potrebna je strategijska inicijativa koja će podržati proces digitalne transformacije u zemlji. U nedostatku službenih informacija o tome radi li država na svim razinama vlasti na pripremi za novo tehnološko doba, ostaje nam jedino gledati što rade druge zemlje. Internet je preplavljen člancima o napretku u oblasti umjetne inteligencije. Mnoge velike tvrtke već se uvelike oslanjaju na ovu tehnologiju, a očekuje se kako će umjetna inteligencija u bliskoj budućnosti zamijeniti 30 posto poslova u razvijenim zemljama.
Iako su mogućnosti korištenja umjetne inteligencije nesagledive, mnogi upozoravaju na opasnosti i etičke zamke njezine masovne upotrebe. - Ta generativna umjetna inteligencija ima ogroman potencijal ako se koristi na pravi način. Volim reći da je generativna umjetna inteligencija onoliko dobra koliko su dobri ljudi i zato se naglasak uvijek stavlja na etičko korištenje umjetne inteligencije - kazao je nedavno za BHT Borislav Vukojević s Fakulteta političkih znanosti u Banjoj Luci. Unutar Europske unije trenutačno se vodi rasprava o zakonu koji će vjerojatno biti prvi zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu. O tome se u medijskom prostoru Europe i svijeta mnogo govori, dok u BiH mediji tek sporadično i površno tretiraju ovu temu iako se ona izravno tiče i njihova opstanka u budućnosti. Upozoreno je na to i nedavno na konferenciji “Medijske inovacije i trendovi - Sloboda medija i oblikovanje budućnosti medija” koju je u Sarajevu organizirala Federalna novinska agencija (FENA).
Inteligencija i trendovi u BiH
Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Marijan Primorac ističe da će budućnost medija zasigurno obilježiti ubrzana digitalizacija, konvergencija, kao i upotreba umjetne inteligencije za kreiranje i personalizaciju sadržaja. - Korisnici danas imaju pristup raznovrsnom sadržaju preko različitih uređaja. Svjedočimo kako rapidni razvoj umjetne inteligencije ima značajan utjecaj na rad novinara te da pozitivni aspekti upotrebe umjetne inteligencije u novinarstvu uključuju automatizaciju rutinskih i ponavljajućih zadataka - kazao je Primorac, koji smatra da na organizacijskoj razini ključ uspjeha medija u budućnosti leži u inovaciji, prilagodljivosti i dvosmjernoj komunikaciji. Direktorica za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Amela Odobašić u ovom kontekstu ističe da će medija biti, ali da će njihova budućnost biti drugačija. - Digitalna transformacija nameće određene trendove i BiH, kao i sve druge zemlje, nema drugog izbora nego se tome prilagoditi - kazala je Odobašić. S aspekta regulatora Odobašić smatra kako je nužna edukacija o korištenju umjetne inteligencije i to je nešto što spada pod medijsku i informacijsku pismenost. Naglasak treba biti na tome jer sve će je više mladih koristiti bez provjere informacija.
- Ako imamo na umu da je medijska pismenost učinkovit alat u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti, ona se isto tako mora pojačano koristiti i u podizanju svijesti, odnosno podizanju znanja u korištenju umjetne inteligencije - smatra Odobašić.
