BiH će među posljednjim državama u regiji postati dio mreže Europske organizacija za nuklearna istraživanja, međuvladine organizacija sa sjedištem u Ženevi, široj javnosti poznate pod akronimom CERN, piše Večernji list BiH.
Još u veljači ove godine potpisan je sporazum o međunarodnoj suradnji stručnjaka iz BiH s ovom uglednom organizacijom za nuklearna istraživanja, ali trebao bi proći i Parlament BiH. Jasno, riječ je tek o nekoj vrsti suradnje i postupak do punopravnog članstva BiH u CERN-u bit će dug, ovisno o angažman i radu u ovoj organizaciji.
“Zeleno svjetlo”
Ono što je najvažnije u cijeloj priči je da će stručnjaci iz BiH konačno dobiti “zeleno svjetlo” za napredovanje i sudjelovanje u projektima koje ovaj laboratorij financira, s tim da će bh. znanstvenici imati pristup vrhunskoj edukaciji i istraživačkim projektima. Osim toga, suradnja BiH i CERN-a znači veliku priliku za podizanje gospodarstva na višu, produktivniju i inovativniju razinu. U sporazumu piše kako je područje iz fizike visokih energija važno za daljnji razvoj fundamentalne znanosti i tehnološkoga napretka.
CERN-ova je namjera ojačati suradnju s državama koje nisu njegove članice, ali s kojima je uspostavljen zajednički rad. Obje strane žele stvoriti okvir koji će osigurati dugoročne mogućnosti za sudjelovanje znanstvenika, inženjera i tehničara iz Bosne i Hercegovine u istraživačkim projektima CERN-a, kao i za pružanje takvih sličnih doprinosa u kojima se strane mogu dogovoriti - uzajamnu korist od suradnje, stoji u sporazumu.
Također, BiH će podržati istraživačke projekte CERN-a za koje znanstveni instituti i sveučilišta imaju posebnu stručnost, uključujući područje eksperimentalne i teorijske fizike, ubrzanja, detektora i računanja. Potpora, stoji u sporazumu, može biti u obliku ljudskih resursa, znanja, opreme, materijala, sredstava ili bilo koje njihove kombinacije. Kada je u pitanju potpora u obliku ljudskih resursa, CERN razmatra prijave znanstvenika, inženjera i tehničara iz BiH za izbor i imenovanje člana udruge osoblja CERN-a. Znanstvenici, inženjeri i studenti iz BiH koji budu ispunjavali kriterije za prijavu mogu se prijaviti za pohađanje CERN-ovih škola, uključujući Akcelerator školu, Računsku školu, Europsku školu za fiziku i Ljetni studentski program u CERN-u.
Najveći laboratorij
Spomenimo kako je Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN) najveći istraživački laboratorij na svijetu, a osnovalo ga je Europsko vijeće za nuklearna istraživanja i njime upravlja dvadeset država. U njemu je zaposleno oko 2500 osoba, a oko 8000 znanstvenika iz 580 raznih institucija diljem svijeta koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja. U tom se istraživačkom centru, između ostalog, nalazi i jedan od najvećih strojeva u povijesti čovječanstva. Riječ je o Velikom sudarivaču čestica, LHC, kojim je 2012. potvrđena teorija standardnog modela pronalaskom Higgsova bozona. Za taj pronalazak dodijeljena je i Nobelova nagrada.
Osim Higgsova bozona, čestice koja drugim česticama daje masu, CERN je zaslužan za niz važnih otkrića i unapređenje tehnologija bez kojih bi današnji način života bio nezamisliv, poput World Wide Weba, odnosno internetske mreže. Nedavno je najavljen plan za izgradnju četiri puta većeg i 10 puta jačeg sudarivača - Future Circular Collider, opsega 100 kilometara, koji bi trebao biti izgrađen do 2050. godine.
Malo je poznat podatak da je Jugoslavija 1953. bila jedna od osnivačica ove organizacije s državama poput Belgije, Danske, Francuske, Njemačke, Grčke, Italije, Nizozemske, Norveške, Švedske, Švicarske i Britanije, ali je tadašnja Jugoslavija napustila organizaciju 1961.
