- Republika Srpska nema secesionističkih aktivnosti, ali je odlučna braniti svoju autonomiju od svih koji ruše Daytonski sporazum, bilo da su iz BiH ili inozemstva - kazao je predsjednik Republike Srpske i čelnik SNSD-a Milorad Dodik, jasno poručujući da, ako na bilo koji način Republika Srpska bude osporena autonomija, "pretvorit će je u nešto više". Ovu i prethodne izjave i poteze Milorada Dodika mnogi su u Federaciji BiH, kao i predstavnici međunarodne zajednice, nazvali secesionističkima, tvrdeći da se njima ugrožava stabilnost regije. Takve izjave bez sumnje su poljuljale i koaliciju na državnoj razini, čiji je dio i Dodikov SNSD.
Napetosti i traženje rješenja
Ozračje na razini države među koalicijskim partnerima predsjednik NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocjenjuje napetima. Konaković potvrđuje da je BiH na prekretnici - krenuti ubrzano k EU i ispunjavanju uvjeta ili utonuti u političku krizu. - Stanje je napeto, povjerenja kojeg je bilo prije nema. U trenucima udara na ustavni poredak BiH nije jednostavno naći kompromisna rješenja - kazao je Konaković te potvrdio da su jedan od motiva žurnog pronalaska kompromisa kratki rokovi u kojima Europska unija od BiH očekuje ispunjenje dijela obveza kako bi BiH, rame uz rame s Ukrajinom i drugim zemljama u pristupnom procesu, mogla pokazati da na europskom putu ima pomaka. - Moramo se vratiti u okvire Ustava i zakona BiH, moramo se vratiti na europski put. Trebamo provesti cijeli zajednički sporazum, a ne samo dijelove - naveo je Konaković govoreći o stanju i odnosima u koaliciji na državnoj razini. Za razliku od državne razine, kad je u pitanju Federacija BiH, čini se kako vlast funkcionira. Sjednice Vlade održavaju se redovito, Parlament Federacije BiH tek bi trebao početi zasjedati redovito nakon stanke prouzročene imenovanjem nove Vlade Federacije BiH, ali i na federalnoj razini ima napetosti. Najveća od njih, bez sumnje, odnosi se na popunu Ustavnog suda BiH i imenovanje jednog od četiri suca iz ovog entiteta. Nakon što je cijela procedura oko izbora završena, a Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH se, po viđenju hrvatskih stranaka, trebao izjasniti o najbolje rangiranom kandidatu Marinu Vukoji, a po mišljenju bošnjačkih birati s liste uspješnih, izbor suca blokirali su SDA i DF nedolaskom na sjednice radnih tijela. Tako i sami ruše ustavni poredak povlačeći slične ili iste poteze poput Milorada Dodika, koji je tražio prijevremeni odlazak u mirovinu suca iz ovog entiteta Zlatka Kneževića. Na obvezu popunjavanja Ustavnog suda BiH donositelje odluka pozvao je i visoki predstavnik Christian Schmidt naglašavajući da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće te da nema mjesta pritiscima ni udarima na neovisnost pravosuđa. - Svako prisilno skraćivanje vremena koje sudac provede u službi u suprotnosti je s međunarodnim standardima o neovisnosti pravosuđa - naglasio je visoki predstavnik u raspravi o prijevremenom odlasku u mirovinu Zlatka Kneževića, suca Ustavnog suda iz Republike Srpske. Donositelji odluka u Federaciji BiH priliku završiti svoj dio posla imat će 26. srpnja, kada je sazvana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Izbor suca Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH testirat će odnos koalicijskih partnera u Federaciji BiH, a prođu li ovaj test, predstavnici hrvatskog i bošnjačkog naroda mogu krenuti u pregovore oko izmjena Izbornog zakona BiH i djelomičnih izmjena Ustava BiH. Naravno, čekajući smirivanje stanja i okončanje političke krize na razini BiH.
Najvažnija politička pitanja
A put do smirivanja vodi preko razgovora i postizanja kompromisa s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, čije trenutačno ponašanje, naglašava posebni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Gabriel Escobar, ugrožava stabilnost regije. Na ove optužbe Dodik odgovara istima, ali na račun međunarodne zajednice, koju optužuje da podrškom visokom predstavniku Christianu Schmidtu krši Daytonski mirovni sporazum i Aneks 10. koji predviđa način izbora visokog predstavnika. Pred BiH je vruće političko ljeto koje bi moglo dati odgovor na najvažnije pitanje - hoće li BiH ubrzano krenuti europskim putem i eliminiranjem diskriminirajućih odredbi iz Izbornog zakona BiH, koje dopuštaju većinskom narodu da malobrojnijem narodu bira predstavnike u vlasti, te tako relaksirati odnose među narodima ili će krenuti u još jednu političku krizu s neizvjesnim završetkom. Za političku krizu više nema ni vremena ni prostora, a još manje strpljenja stanovnika ove zemlje teško pogođenih i ekonomskom krizom, kao i međunarodnih predstavnika koji vlasti pozivaju na rad i provođenje nužnih reformi koje će zemlju s terena nesigurnosti dovesti na teren političke stabilnosti i u okrilje Europske unije.
