Rat u Ukrajini, inflacija i borba protiv nje te gospodarsko usporavanje Kine tri su makroekonomska problema započeta u ovoj godini, a koja će se preliti i na iduću, ističe u nedavnoj analizi makroekonomist i ekonomski analitičar Branislav Perković, piše Večernji list BiH.
Borba protiv krize
Od protekla dva desetljeća, ove godine čeka nas treći najmanji rast BDP-a, i to za 3,2 posto. Lošije je bilo samo 2009., kada je vladala recesija, i 2020., kada je počela pandemija.
- Restriktivne monetarne politike središnjih banaka, zaustavljanje kvantitativnog popuštanja i podizanje referentnih kamatnih stopa dovest će do recesije. To im je i namjena, da "hlađenjem" gospodarstva dovedu do smanjenja investicija i potrošnje, a time do prestanka rasta cijena. U SAD-u, čija je središnja banka FED ranije počela s borbom protiv rasta cijena od Europske središnje banke (ECB), inflacija je već počela padati. U listopadu je iznosila 7,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je pad za pola postotnog boda u odnosu na rujan. U eurozoni je također počela padati, s 10,6 posto u listopadu na 10 posto u studenome. Ako se pad nastavi, izbjeći će se stagflacija, tj. situacija visokog rasta cijena uz nizak ili negativan ekonomski rast. SAD i Europa nisu se nalazili u takvoj situaciji još od 70-ih godina prošlog stoljeća. Vjerojatnost izbjegavanja recesije vrlo je mala, ali to je ipak mnogo bolje od stagflacije, iz koje je izlazak jako bolan - objasnio je Perković.
Kada je BiH u pitanju, nakon rasta BDP-a od 7,5 posto prošle godine, rast bi ove godine trebao biti 2,45 posto, iduće tek 2 posto, a 2024. očekuje se neki blagi oporavak i rast od 3 posto.
- Inflacija u BiH po procjeni MMF-a, u 2022. godini iznosit će 10,5 posto, a usporit će u idućoj godini na 4,5 posto. Daljnje usporavanje rasta inflacije očekuje se i u 2024. godini kada bi, prema prognozi, trebala iznositi 3,45 posto - navodi se u izvješću. Dobra vijest je ta da bi se inflacija trebala smanjivati, ali i dalje je situacija teška. U ekonomskom pogledu mnogo toga ovisit će o stanju vodećih vanjskotrgovinskih partnera BiH. Primjerice, najviše robe izvezli smo u Republiku Hrvatsku, oko milijardu i 774 milijuna, zatim u Njemačku pa Srbiju, Italiju i Austriju. Ako te zemlje budu krizu držale pod kontrolom, i BiH će se lakše nositi s cjelokupnom situacijom i posljedicama te imati sigurna tržišta za izvoz određenih proizvoda.
- MMF je u svojoj prognozi za 2023. i 2024. izdvojio četiri glavna čimbenika koja će djelovati prema smanjenju BDP-a u toj godini u slučaju ostvarenja pesimističnog scenarija. To su financijski uvjeti (jačanje dolara i veće kamate na dug), visoka cijena nafte, problemi s nekretninskim sektorom u Kini i smanjen proizvodni output zbog poremećaja na tržištu rada. Prema pesimističnom scenariju, najveću bi negativnu razliku u odnosu na prosječni scenarij prognoze rasta ekonomije ostvarila Kina, primarno zbog problema s vlastitim nekretninskim sektorom. Pesimistični scenarij pretpostavlja pogoršavanje situacije s nekretninskim sektorom Kine, s izraženijim negativnim utjecajem u 2024. nego u 2023. - navodi se u Perkovićevoj analizi za Index.
Pesimistični scenarij
Ističe i da je nastavak rasta cijena nafte negativan rizik za sve te, prema pesimističnom scenariju, podjednako bi smanjio rast BDP-a razvijenim zemljama, zemljama u razvoju te Kini.
- Pogoršavanje financijskih uvjeta, što se odnosi na jačanje dolara i rast cijene duga, u pesimističnom scenariju najviše pogađa zemlje u razvoju, u 2024. čak i više nego 2023. Svijet čeka nesigurna godina, u kojoj je blaga i kratkotrajna recesija sigurna, a postoji mogućnost duboke i dugotrajne recesije. No sve su recesije bolje od stagflacije, situacije u kojoj cijene rastu, a nema (značajnog) ekonomskog rasta. Inflacija je počela padati, pa je stagflacija možda izbjegnuta. Ali uvijek postoji opasnost da se trend preokrene, što bi stagflaciju učinilo vjerojatnijom. A to je ekonomska verzija "savršene oluje", iz koje je izlazak jako težak i bolan - naveo je, među ostalim, Perković.
