Nakon što je to više puta uradila Vlada Republike Srpske, na zaduživanje putom emisije obveznica na Londonskoj burzi prvi put odlučila se i Vlada drugog bosanskohercegovačkog entiteta - Federacije BiH, piše Večernji list BiH.
Unutarnji i vanjski
Federalna Vlada najavila je emisiju obveznica u vrijednosti od 300 do 350 milijuna eura. Iako je vanjsko zaduživanje, pa i preko burze, uobičajena praksa u međunarodnim financijskim odnosima, sama najava Vlade FBiH izazvala je brojne reakcije. Dok jedni u tomu vide loše upravljanje proračunskim novcem, drugi podsjećaju kako je Bosna i Hercegovina, ukupno gledano, još uvijek među manje zaduženim zemljama te da je izlazak na Londonsku burzu bolje rješenje od nekih drugih načina namicanja nedostajućeg novca. Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijarde KM i veći je za šest posto nego krajem 2023. godine. Vanjski dug na kraju prošle godine iznosio je 9,23 milijarde maraka i uvećan je za 3,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Unutarnji dug, pak, veći je za 11,6 posto i iznosio je 4,5 milijardi KM. Kada je u pitanju unutarnji dug, Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, FBiH 1,82 milijarde KM, a Distrikt Brčko 8,91 milijun KM, službeni su podaci državnog Ministarstva financija. Udio vanjskog duga u BDP-u krajem prošle godine iznosio je 17,2%. Iako dug može biti koristan za ublažavanje posljedica ekonomskih padova, dugoročno, uporan i pretjeran dug nosi rizike. Među njima su sporiji ekonomski rast, deprecijacija valute i, u ekstremnim slučajevima, državni bankrot, koji zahtijevaju pomoć MMF-a. S ukupnim javnim dugom od 13,74 milijarde KM Bosna i Hercegovina se može svrstati u manje zadužene zemlje. I to je svakako ohrabrujuća vijest, ali ono na što stručnjaci upozoravaju je "pogrešna" namjena sredstava koja se pozajmljuju iz inozemstva. Umjesto u razvoj, novac se usmjerava u pokrivanje proračunskih rupa. U odnosu na susjede, BiH je uvjerljivo najmanje zadužena. Od Hrvatske je sedam puta manje zadužena, a od Srbije 5,5 puta. Jedino je u nominalnom iznosu manji dug Crne Gore, ali, ako se promatra po glavi stanovnika i udjelu ukupnog duga u BDP-u, i Crnogorci su zaduženiji od nas. Kada je riječ o ukupnom javnom dugu, Hrvatska ima više od 96 milijardi maraka. Slijedi Srbija sa 76 milijardi. Nominalno, dug Crne Gore je, dakle, najmanji i iznosi osam milijardi maraka, ali zato sa 60,2 postotka ima najveći udio u BDP-u. Mala zaduženost i mal udio javnog duga u BDP-u je, kažu ekonomisti, dobra makroekonomska pretpostavka za svaku zemlju, pod uvjetom da se kreditna sredstva koriste za razvojne projekte koji donose povrat, intervencije u slučaju kriza i globalnih poremećaja, a ne da se njima popunjava proračun i refinanciraju ranija zaduženja, što se kod nas obično i radi. Razloga za još uvijek nizak stupanj zaduženja u našem slučaju ima više. Nizak kreditni rejting, nerazvijeno financijsko tržište, slaba ekonomija i nepovjerenje investitora vjerojatno su glavni. U ovoj godini javni dug ostaje ključno pitanje za mnoge zemlje, dok vlade diljem svijeta upravljaju fiskalnim izazovima u svjetlu posljedica pandemije, geopolitičke nestabilnosti i usporavanja ekonomije. U rangiranju zemalja prema omjeru duga i BDP-a, ključnom pokazatelju koji se koristi za procjenu koliki dug vlada ima u odnosu na veličinu svoje ekonomije, ispada da najveći javni dug ima Sudan, čak 252% BDP-a. Podaci potiču iz travanjske edicije World Economic Outlooka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za ovu godinu.
Odgovor na krize
Razvijene ekonomije općenito se suočavaju s većim teretom javnog duga nego druge, s prosječnim omjerom duga i BDP-a od 110%, u usporedbi s oko 74% u zemljama u razvoju i ekonomijama u nastajanju. Stoga ne čudi što su iza siromašnog i ratom razorenog Sudana na drugom i trećem mjestu po javnom dugu vrlo razvijene države - Japan (235%) i Singapur (175%).
Glavni uzroci su trajni fiskalni deficiti i starenje populacije. SAD također ima visok odnos duga i BDP-a od 123%, što odražava godine deficitarne potrošnje i opsežne stimulativne mjere kao odgovor na nedavne ekonomske krize, poput pandemije. S druge strane, Njemačka ima najnižu razinu javnog duga među zemljama G7, sa 65% BDP-a, a projekcije pokazuju da će taj postotak pasti na 58% do 2029. godine.
Otvori KEKS Pay
