Proljetna sjetva na području Semberije počet će za oko dva tjedna, a prema planovima, ove godine bit će zasijano ukupno 29.365 hektara obradivih površina. Najveće površine bit će pod kukuruzom - 22.550 hektara. Soja će biti zasijana na oko 800 hektara, suncokret na 400, duhan na 200 hektara, povrće na oko 4400, dok je za krmno bilje planirano oko 1000 hektara, prenosi agroklub.ba.
"Oko 1. travnja počet će sjetva kukuruza, ljudi se već hvataju za glavu. Repromaterijal je skuplji, svakog dana rastu cijene goriva, poticaja nema. Ministarstvo duguje oko 100 milijuna maraka, a Grad Bijeljina tri milijuna maraka", kaže za agroklub.ba. Savo Bakajlić, predsjednik Udruge "Sela Semberije i Majevice".
Prihranu ozimih usjeva proizvođači su već obavili, a kako kaže Bakajlić, KAN je bio 85 KM, a sada je više od 105 KM. Također, urea je, dodaje, već otišla na 140 KM. Mnogi, kako navodi, razmišljaju o reduciranju gnojiva, ali i sjetvenih površina.
"Tamo gdje sam stajnjak izvlačio, tu ću manje gnojiti. Na što će će ovo izaći, nitko ne zna. Za sjetvu kukuruza na 200 duluma treba 30-40 tisuća maraka i na kraju neka godina bude sušna, možemo se samo slikati. Pšenice su u dobrom stanju izašle iz zime, treba nam sada kiše", ističe Bakajlić koji je ozime kulture posijao na 15-17 ha, a na isto toliko planira i sjetvu kukuruza.
Posla je, dodaje, more, pred proizvođačima, a hoće li i kako uspjeti zasijati, ni sami još nisu sigurni.
"Za hektar ti trebaju dvije vreće sjemena, a samo to košta 300 maraka. Rmišljao sam zatraviti još dva hektara, to mi je isplativije, ona je tu 4-5 godina, samo je malo prihranim. A ovamo treba i NPK, valja prskati, ne znam hoće li država poduzimati kakve mjere, divljanje cijena stvarno jeotišlo predaleko", navodi Bakajlić.
Da će ovogodišnja proljetna sjetva biti izazovna, kako zbog klimatskih uvjeta, tako i zbog problema na tržištu i rasta troškova proizvodnje, potvrdio je i Sreten Vučković iz Odjela za poljoprivredu Grada Bijeljine. On je istaknuo kako povećanje cijena ulaznih troškova ne prati i rast cijena poljoprivrednih proizvoda.
"To je jedan od najvećih problema. Svake godine rastu cijene repromaterijala, dok cijene poljoprivrednih proizvoda, koje poljoprivrednici prodaju, ne prate taj rast. Zbog toga je poljoprivredna proizvodnja sve manje rentabilna, a dodatni pritisak predstavlja i uvoz koji guši domaću proizvodnju", naveo je Vučković.
Kada je riječ o jesenskoj sjetvi za proizvodnu sezonu 2025./2026, na području Semberije zasijano je ukupno 21.385 hektara obradivih površina, što je za više od 3000 hektara više u odnosu na prethodnu godinu. Najviše površina zasijano je pšenicom - 17.750 hektara, zatim ječmom - 2500 hektara, uljanom repicom oko 800, tritikalom 200, krmnim biljem oko 100 hektara, dok je povrće zasijano na oko 35 hektara.
Prema Vučkovićevim riječima, struktura sjetve mijenja se jer se ratari sve više okreću jesenjim kulturama, koje daju stabilniju i sigurniju proizvodnju.
"Vegetacijsko razdoblje pšenice od listopada do lipnja znatno je povoljnije u odnosu na proljetnu sjetvu u travnju, kada sušna razdoblja i klimatske promjene mogu značajno utjecati na smanjenje prinosa", zaključio je za agroklub.ba.
Otvori KEKS Pay
