Guverner Centralne banke BiH Senad Softić kaže da je iza nas godina blagog oporavka BiH te u 2016. očekuje da će taj pozitivni trend biti nastavljen, uz provedbu reformi.
- Najznačajniji makroekonomski pokazatelji ukazuju na rast industrijske proizvodnje i manji rast zaposlenosti. Trgovinski deficit je smanjen i došlo je do blagog povećanja izvoza. Devizne rezerve rastu i iznose 8,5 milijardi KM, što je najveći iznos od osnivanja CBBiH. Kao negativne pokazatelje izdvojio bih visoku zaduženost BiH i visoku stopu nezaposlenosti, posebno mladih, rekao je Softić u intervjuu za Dnevni avaz.
- Najveći izazovi u ovoj godini leže u provedbi Reformske agende i fiskalnoj konsolidaciji koja je predviđena u sljedeće tri godine. Reforme bi trebale osigurati veću konkurentnost domaće ekonomije, što treba utjecati povoljno na dotok izravnih stranih investicija od kojih mnogo ovisi rast domaće ekonomije. Također, očekujemo jačanje domaće industrijske proizvodnje, daljnji rast zaposlenosti i ekonomskog oporavka, kaže Softić.
Prema njergobvim riječima, evidentno je da banke drže više od 2,5 milijardi KM iznad sredstava obvezne rezerve, koja bi mogla biti iskorištena za razvoj ekonomije u BiH.
- Bankarski sektor u BiH zadržao je stabilnost usprkos svim izazovima i rizicima. U prvih devet mjeseci 2015. ostvario je profit od 223,8 milijuna KM, što je za oko 48 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. I pored evidentnih rizika u pojedinačnim bankama, ovaj sektor za sada se može ocijeniti stabilnim. Bankama s poteškoćama u poslovanju odgovorne agencije i institucije trebaju posvetiti posebnu pažnju kako bi se u budućnosti na pojave koje već imamo s nekim bankama u BiH, blagovremeno i preventivno djelovalo, ističe Softić.
- Vanjski dug BiH je 8,4 milijarde KM, kada se tome dodaju i krediti kod domaćih banaka, onda zaduženost iznosi ukupno 11,4 milijarde KM. Činjenica je da vanjski dug kontinuirano raste u posljednjim godinama, kaže Softić. Međutim, ističe kako rast javnog duga predstavlja potencijalni rizik i BiH kontinuirano dobiva preporuke da bi trebala postepeno zaustaviti daljnji rast duga, radi njegovog reduciranja.
- Koliko mi je poznato, vlade pripremaju fiskalne projekcije s ciljem da se dug počne reducirati nakon 2017. godine, dodao je Softić.
Kada su u pitanju visoke kamate, on kaže kako kamatne stope u BiH sigurno nisu niske u usporedbi s eurozonom i razvijenim zemljama EU.
- Domaće kamatne stope su posljedica niskog kreditnog rejtinga zemlje i opće percepcije rizika od vanjskih kreditora i investitora. Unutar domaćih zajmoprimaca postoji znatna razlika u visini kamatnih stopa, ovisno od njihove sposobnosti i kreditne povijesti, a što se ne može izravno pročitati iz prosječnih vrijednosti, pojašnjava Softić.
Po njegovim riječima, reforme poslovnog okruženja, makroekonomska stabilnost i bolje političke prilike pomogle bi da se BiH smatra manje rizičnom zemljom, što bi se odrazilo i na smanjivanja kamatnih stopa.
