Najnovije istraživanje pokazalo je kako su Europljani općenito otvoreni za ideju o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji, unatoč troškovima i rizicima, ali su u najboljem slučaju “hladni” u pogledu pridruživanja Gruzije i zemalja zapadnog Balkana, uključujući BiH, prenijeli su mediji.
Različita mišljenja
Europska komisija prošlog je mjeseca preporučila početak formalnih pregovora o pridruživanju s Ukrajinom i Moldavijom. Šefovi vlada EU-a, njih 27, trebali bi raspravljati o prijedlogu na summitu u Bruxellesu ovoga tjedna, iako je mađarski premijer Viktor Orban više puta rekao da se protivi otvaranju pregovora s Kijevom. Komisija u studenome nije odbacila mogućnost ni da BiH otvori pregovore, ali to će se pričekati do ožujka. Također, preporučila je da Gruzija dobije status zemlje kandidata. Anketa šest zemalja članica Europske unije za Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) pokazala je značajnu podršku kandidaturi Ukrajine i u manjoj mjeri Moldavije i Crne Gore, ali i duboku ekonomsku i sigurnosnu zabrinutost. Međutim, bilo je široko rasprostranjeno protivljenje eventualnom pristupanju Turske, posebno, kao i izrazito hladan odgovor na izglede da se Albanija, BiH, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija pridruže Europskoj uniji.
Anketa je pokazala najveću podršku za ulazak Ukrajine u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto), a mišljenje je otprilike podijeljeno u Rumunjskoj (32 posto “za”, 29 posto “protiv”), Njemačkoj (37 posto “za”, 39 posto “protiv”) i Francuskoj (29 posto “za”, 35 posto “protiv”). Austrija je bila protiv s 52 posto, prenosi Guardian. Međutim, 45 posto ispitanika zabrinuto je da bi pridruživanje Ukrajine negativno utjecalo na sigurnost EU-a, 25 posto smatralo je da će je poboljšati, dok 39 posto vjeruje da će ulazak Kijeva negativno utjecati na sigurnost njihove zemlje.
Mnogi Europljani nisu vidjeli nikakvu ekonomsku korist od ukrajinskog članstva. Dok je 43 posto ispitanika u Poljskoj i 37 posto u Rumunjskoj vidjelo pozitivan utjecaj na ekonomiju EU-a, 54 posto u Danskoj i 46 posto u Austriji predvidjelo je trošak. Postojala je i bojazan od utjecaja proširenja na političku moć EU-a u svijetu. Poljska i Danska bile su najoptimističnije u vezi s tim, s 43 posto i 35 posto građana koji vjeruju da će pridruživanje Ukrajine imati pozitivan utjecaj. U Austriji (42 posto) i Njemačkoj (32 posto), međutim, najzastupljenije je mišljenje da bi članstvo Ukrajine umanjilo političku moć EU-a u svijetu, dok su ispitanici u Francuskoj i Rumunjskoj bili ravnomjernije podijeljeni.
Države i podjele
Europsko vijeće za vanjske odnose identificiralo je jasnu podjelu između “starih” i “novih” država članica EU-a na širem načelu proširenja. Ispitanici u Austriji (53 posto), Njemačkoj (50 posto) i Francuskoj (44 posto) najvjerojatnije smatraju da EU ne bi trebao primati nove članice. Nasuprot tome, u Rumunjskoj većina (51 posto), a u Poljskoj veći broj (48 posto) vjeruje da EU treba tražiti širenje. Danska je bila nešto više od “starih” država članica, sa samo 37 posto protiv bilo kakvog trenutačnog proširenja. Istraživanje je pokazalo snažno protivljenje mogućnosti pridruživanja Turske EU, pri čemu se 51 posto anketiranih u šest zemalja protivi toj ideji, a manje od jednog od pet ispitanika podržava bilo kakav napredak k članstvu Turske.
Europljani su se hladni pokazali i prema Albaniji, BiH, Kosovu, Gruziji, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji jer ni jedna država nije dobila više od 30 posto podrške. Najgrublji su bili prema Kosovu, s 20 posto ispitanika koji su rekli da bi se trebalo pridružiti, dok je 37 posto reklo da ne bi trebalo. Slijedi Albanija s 24 posto “za” i 35 posto “protiv”. Srbija je dobila 25 posto glasova “za” i 35 posto “protiv”, a Gruzija 25 posto “za” i 31 posto “protiv”. Europljani malo više podržavaju ulazak Sjeverne Makedonije - s 26 posto “za” i 27 posto “protiv” i BiH - s 28 posto “za”, 29 posto “protiv”, dok je Moldavija dobila 30 posto “za” i 28 posto “protiv”, a Crna Gora 30 posto “za” u odnosu na 25 posto “protiv” za ulazak u EU.
