Naslovnica Vijesti

Zašto se Bosna i Hercegovina nije raspala?

Kako dalje navodi Economist, iako vladavina u BiH zna biti nefunkcionalna, strahovi od povratka nasilju dovode do pomirenja.
01. studenoga 2017. u 19:10 1 komentara 2190 prikaza

Ugledni britanski magazin Economist objavio je analizu pod naslovom "Zašto se BiH nije raspala?" u kojoj objašnjava zašto se naša zemlja nije raspala nakon rata i pored velikih nacionalnih razlika i nestabilne vlasti. Kako piše u analizi, glasine o "smrti BiH su u velikoj mjeri preuveličane", piše Klix.ba. 

Od kraja rata u BiH 1995. godine strani političari, novinari i analitičari upozoravali su na imploziju ove zemlje. Godinama nakon što je završio svoj mandat na poziciji visokog predstavnika u BiH, u razdoblju između 2002. i 2006. godine, Paddy Ashdown je govorio o svojim strahovima da se BiH kreće prema razdvajanju. Ali, to se nije dogodilo. Čak i kad je budućnost drugih europskih zemalja dovedena u sumnju, Bosna i dalje opstaje, piše Economist. Zašto se još nije raspala?

Snaga BiH leži u entitetima i županijama, a ne nacionalnoj vladi, a slično se događa u Švicarskoj, piše Economist. Fokusiranje na rezultate, a ne na nazive posla, otkriva jačinu zemlje. Bosna može imati pet predsjednika i bezbroj premijera, ali izbori u ovoj zemlji pokazuju konstantnu mućkalicu stranaka i koalicija koje preuzimaju vlast, stoji u analizi britanskog magazina. 

Kako dalje navodi Economist, iako vladavina u BiH zna biti nefunkcionalna, strahovi od povratka nasilju dovode do pomirenja. 

Predsjednik Republike Srpske već godinama prijeti kako će održati nezakoniti referendum o neovisnosti. Međutim, vjerojatno zabrinut zbog potencijalnih sukoba i nedostatka podrške iz inozemstva, on se povukao, piše Economist.

Bh. državljani su oduvijek uspijevali ostaviti svoje razlike po strani kako bi formirali vlade na svim razinama, dok ih u Sjevernoj Irskoj od siječnja nema nikako. Bosanci i Hercegovci imaju tendenciju da budu daleko fleksibilniji od onoga kakav im kredibilitet daju autsajderi. Naprimjer, navodi Economist, u Vladi Republike Srpske ima nekoliko Bošnjaka i Hrvata koji rade zajedno sa srpskom nacionalističkom strankom predsjednika RS-a koja je posvećena referendumu.

Sustav u BiH, prema pisanju Economista, stavlja naglasak na konsenzus. Formalno ili neformalno, vlade u BiH trebaju partnere koji će često dolaziti iz različitih etničkih grupa. Međutim, BiH se borila da odbaci staru reputaciju. Economist dalje prenosi riječi Geralda Knausa, šefa Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) u berlinskom istraživačkom centru, koji kaže kako je "kliše da je BiH jedinstveno nefunkcionalna i da su Bosanci i Hercegovci neracionalno opsjednuti etničkom pripadnošću kao nigdje u Europi".

On za ovakve klišeje djelomično krivi tešku situaciju u zemlji. Kako kaže Knaus, autsajderi i Europska unija, za čije članstvo je BiH aplicirala, postavili su uvjete koje BiH ne može ispuniti, a koji se uzimaju kao dokaz da je Bosna jedinstveno nefunkcionalna.

U prošlosti, naprimjer, EU je tražila ustavnu reformu. Međutim, Bosanci i Hercegovci su se pokazali nesposobnim da to urade, što je povuklo zemlju daleko iza njenih susjeda. Kako kaže Knaus, to je "začarani krug", stoji u analizi Economista.

  • debelacija:

    ".....zašto se nije raspala....." pa to je čudo od države!