Amerika će politički biti manje, ali ekonomski sve više prisutna u Bosni i Hercegovini. Potvrda tomu je da Sjedinjene Američke Države predlažu da američka privatna kompanija preuzme vodstvo u izgradnji i upravljanju Južnom interkonekcijom, plinovodom koji će povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku, čime bi se prekinula potpuna ovisnost BiH o ruskom plinu.
Važnost energetskog sektora
Ovaj projekt, koji je zaglavljen tri godine zbog političkih nesuglasica u Federaciji BiH, dobio je preliminaran pristanak vladajućih stranaka nakon sastanka sa šefom američke misije u Sarajevu Johnom Ginkelom krajem studenoga. Američki energetski tajnik Chris Wright istaknuo je da je ulaganje u ovu infrastrukturu ključno za dugoročnu energetsku sigurnost BiH, omogućujući dovoz američkog LNG-a i jačanje regionalnih veza.
Projekt predviđa izgradnju cjevovoda od Zagvozda do Posušja pa do Mostara i središnje BiH, s koncesijom za američku tvrtku na 30 do 50 godina, što bi ubrzalo radove i omogućilo brži početak u 2026. godini. BiH bi time mogla postati tranzitna ruta za plin iz Hrvatske prema drugim zemljama. Ginkel je najavio intenzivne razgovore u nadolazećim tjednima kako bi se prevladale prepreke u Parlamentu Federacije, naglašavajući geopolitičke rizike ako BiH ne djeluje brzo. Nekoliko je stručnih sastanaka već održano, a Amerikanci tu priču drže visoko u svojim prioritetima u BiH.
Malo je poznato da, osim energetskog sektora, SAD podržava širi spektar investicija u BiH, s oko 50 američkih i povezanih tvrtki koje već imaju stalne operacije, uključujući tehnološke gigante poput Microsofta, Oraclea i Cisca te konzultantske tvrtke kao što su Deloitte, PwC, EY i KPMG. U 2023. godini izravne strane investicije u BiH porasle su za 24% na 1,087 milijardi dolara, s naglaskom na proizvodnju, trgovinu, bankarstvo i IKT sektor, a bilateralna trgovina između dviju zemalja dosegnula je 244 milijuna dolara u 2024. godini. Američki investitori ističu povoljan porezni okvir – 10% poreza na dobit i bez poreza na dividende – te brz ekonomski rast BiH od 2,7% u 2025. godini.
Stroge kontrole
Važno je naglasiti da skupina američkih investitora planira i pokretanje moderne burze u Brčkom, što bi dodatno privuklo kapital i podržalo razvoj. Izvjesno je da će, poput postojećih burzi u Sarajevu i Banjoj Luci, biti registrirana kao dioničko društvo od nekoliko američkih i domaćih investitora.
Međutim, za razliku od dviju spomenutih burzi koje su opterećene aferama i na kojima se trguje minimalnim brojem i vrijednostima dionica, ona u Brčkom ima mnogo veći potencijal. Upravo američki angažman i široka zapadna međunarodna potpora jamče da će nova burza privući znatno veći broj kompanija te da će oživiti tržište kapitala u BiH. Distrikt Brčko nije izabran slučajno za sjedište nove burze. Osim što ima vlastite propise, ova administrativna jedinica pokazala se i kao najstabilniji dio države, što je umnogome doprinos upravo američke diplomatske i svake druge prisutnosti i interesa. Stabilnost Distrikta jamči i uspješan rad burze te privlačenje stranih investicija. U okružju opterećenom krizom u odnosima između dvaju entiteta u BiH, čini se da je Distrikt Brčko najstabilniji, pa bi osnivanje burze u ovom gradu, koja ima i svog regulatora u nadzoru i razvoju tržišta kapitala, izgledalo privlačno svima onima koji trguju dionicama, odnosno vlasničkim udjelima u kompanijama. Projekti za izgradnju novog mosta i autocesta koji povezuju regionalne prijestolnice, kao i obnova luke i razvoj zone slobodne trgovine, dodatno će ojačati interes investitora koji će dovesti do novih i boljih radnih mjesta. Američka uključenost u cijelu priču svakako ulijeva povjerenje. Podrazumijeva se da će njihova podrška uključivati stroge kontrole protiv pranja novca, financiranja terorizma, trgovanja povlaštenim informacijama i drugih oblika korupcije, ali će uključivati i najnovije inovacije u sigurne digitalne sustave, a sve u skladu s obvezama BiH kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU.
Otvori KEKS Pay
