Odgađanje otvaranja novog graničnog prijelaza Gradiška otvorilo je brojna pitanja koja već duže vrijeme čekaju na rješavanje, a među njima je svakako najvažnije ono koje se odnosi na protočnost robnog prijevoza preko granice, od čega ovisi konkurentnost i ukupno poslovanje brojnih izvoznika iz BiH, a osobito poljoprivrednih proizvođača. Naime, u ovom trenutku status BIP (mogućnost prijevoza za sve vrste roba) imaju samo dva granična prijelaza u BiH i to postojeći prijelaz Gradiška/Stara Gradiška te Bijača/Nova Sela u Hercegovini, rezultat je činjenica da brojni izvoznici moraju voziti po nekoliko stotina kilometara često po loše prohodnim cestama kako i došli do prijelaza preko kojega će plasirati svoju robu na europska tržišta.
Posljedica takvog stanja su u najmanju ruku katastrofalne. Upravo se na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine moglo čuti kako gospodarstvo BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, pri čemu je GP Gradiška je žila kucavica bh. ekonomije, jer više od 90 posto roba koje podliježu ovom nadzoru prevozi se preko ovog prijelaza.
Dakle, sva roba biljnog i životinjskog porijekla, više od jedne četvrtine redovnih autobuskih linija prema zapadnoj i srednjoj Europi, usmjereno je na jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP. Kako bi se stanje popravilo Vanjskotrgovinska komora BiH konstantno traži redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, kroz otvaranje dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste roba (Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat).
Otvori KEKS Pay
