Iako AI otvara brojne mogućnosti, uključujući učinkovitiju javnu upravu i unapređenje javne usluge, bez jasnih pravila i propisa ona može ugroziti ljudska prava, produbiti obrasce diskriminacije i isključenosti te narušiti pravo na privatnost.
Zbog toga Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvo prometa i veza BiH, Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) i Ured Visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR), uz podršku Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), organiziraju dvodnevnu konferenciju s ciljem razmatranja utjecaja digitalnih tehnologija, uključujući AI, na ljudska prava te identificiranja načina za osiguravanje pristupa zasnovanog na ljudskim pravima u reguliranju, dizajniranju, razvoju, upotrebi i upravljanju sustavima umjetne inteligencije.
- Zaštita osobnih podataka nije tehnički detalj, već obavezni zahtjev za svaki digitalni sustav u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka Bosne i Hercegovine. Kako javne institucije, poslovni subjekti i druge organizacije uvode umjetnu inteligenciju, svaki digitalni sustav koji dizajniramo mora početi pitanjem - kako će ovo štititi privatnost podataka i dostojanstvo svakog građanina? Tek tada digitalna i AI tranzicija može istinski služiti javnom interesu - istaknuo je doktor Dragoljub Reljić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH. Rezidentni predstavnik UNDP-a Renaud Meyer, naglasio je da odgovorna upotreba umjetne inteligencije može postati ključni pokretač razvoja i konkurentnosti:
- Umjetna inteligencija može biti snažan pokretač ljudskog razvoja, ali samo ako se koristi odgovorno, pravedno i uz jasna pravila- rekao je Meyer. Predstavnica OHCHR-a u Bosni i Hercegovini Agnès Picod, istaknula je da međunarodni standardi ljudskih prava jasno zahtijevaju mehanizme zaštite koji sprečavaju, umanjuju i adresiraju mogući negativni utjecaj AI sustava na ljudska prava.