Umjetna inteligencija mijenja način na koji živimo, radimo i komuniciramo s tehnologijom. Od virtualnih asistenata do automobila koji se sami voze, umjetna inteligencija pokreće mnoge alate na koje se oslanjamo.
Ali nisu sve umjetne inteligencije iste. Razumijevanje različitih vrsta umjetne inteligencije koje postoje može pomoći u razjašnjavanju što ovi sustavi mogu danas - i šta bi mogli učiniti u budućnosti.
Evo pregleda glavnih tipova umjetne inteligencije, od reaktivnih mašina prošlosti do hipotetičkih, superinteligentnih "umova" sutrašnjice.
- Reaktivne mašine
Ovo su najosnovniji sustavi umjetne inteligencije. Reaktivne mašine rade isključivo u sadašnjem trenutku, odgovarajući na specifične zadatke bez pohranjivanja prošlih podataka ili učenja iz iskustava.
IBM-ov Deep Blue, šahovski računar koji je pobijedio Garryja Kasparova, klasičan je primjer. Mogao je analizirati moguće poteze, ali nije imao pamćenje niti sposobnost učenja.
- Ograničena memorija umjetne inteligencije
Sustavi umjetne inteligencije s ograničenom memorijom mogu učiti iz historijskih podataka kako bi donosili bolja predviđanja i odluke. Većina modernih umjetne inteligencije, uključujući modele strojnog učenja i aplikacije dubokog učenja, spada u ovu kategoriju.
Ovi sustavi pokreću autonomna vozila, prepoznavanje lica i alate za upravljanje lancem snabdijevanja analizirajući prošle podatke i prilagođavajući se u skladu s tim.
- Teorija uma AI
Još uvijek teorijski, "teorija uma" umjetne inteligencije odnosi se na sustave koji razumiju ljudske emocije, uvjerenja i namjere. Naziv potiče od psihološkog koncepta. Konkretno, to je sposobnost prepoznavanja da drugi ljudi imaju vlastite misli, uvjerenja, želje i perspektive koje se mogu razlikovati od vlastitih.
Ova vrsta umjetne inteligencije bi trebala obrađivati ljudski jezik, interpretirati kontekst i prilagođavati odgovore – sposobnosti koje bi mogle poboljšati obradu prirodnog jezika i omogućiti konverzacijsku umjetnu inteligenciju sličniju ljudskoj.
Iako istraživači istražuju umjetnu inteligenciju zasnovanu na "teoriji uma", ona još uvijek nije dio trenutnih sustave umjetne inteligencije.
- Samosvjesna umjetna inteligencija
Najnapredniji i najspekulativniji oblik umjetne inteligencije, samosvjesna umjetna inteligencija, imala bi svijest i osjećaj za sebe. Mogla bi doživljavati emocije, razumjeti ljudska bića na dubokom nivou i donositi odluke sa sviješću o vlastitom postojanju.
Ovaj nivo vještačke opšte inteligencije ostaje naučnofantastični koncept i još uvijek nije dostižan sa trenutnim razvojem vještačke inteligencije.
- Uska umjetna inteligencija (Slaba umjetna inteligencija)
Uska umjetna inteligencija je danas najčešći tip umjetne inteligencije. Ovi sustavi su dizajnirani za obavljanje specifičnih zadataka - poput prepoznavanja slika, glasovnih asistenata ili filtera za neželjenu poštu. Oni su izvrsni u jednoj funkciji, ali ne mogu generalizirati izvan nje.
Uska umjetna inteligencija uključuje sve, od Siri i Alexe do chatbotova za korisničku podršku i algoritama za preporuke.
- Opća umjetna inteligencija (Snažna umjetna inteligencija)
Opća umjetna inteligencija ima za cilj da dostigne ili nadmaši ljudsku inteligenciju u širokom spektru zadataka. Bila bi u stanju rješavati složene probleme, učiti u više domena i prilagođavati se novim izazovima. Opća umjetna inteligencija ostaje glavni cilj istraživanja umjetne inteligencije, ali još uvijek nije ostvarena.
- Superinteligentna umjetna inteligencija
Super AI se odnosi na teorijsku AI koja u svakom pogledu nadmašuje ljudsku inteligenciju. Nadmašila bi ljude u naučnim istraživanjima, donošenju odluka i kreativnosti.
Iako je glavna tema spekulativne fikcije i debata o etici umjetne inteligencije, super umjetna inteligencija još uvijek ne postoji i pokreće mnoga filozofska i sigurnosna pitanja.
Aplikacije i tehnologije
Tehnologije umjetne inteligencije obuhvataju širok spektar primjena.
Obrada prirodnog jezika: Razumijevanje i generisanje ljudskog jezika
Računalni vid: Prepoznavanje slike i lica
Mašinsko učenje: Treniranje modela vođenih podacima
Generativna umjetna inteligencija: Kreiranje sadržaja kao što su tekst, slike ili muzika
Prediktivna umjetna inteligencija: Korištenje prošlih iskustava za predviđanje ishoda
Sustavi zasnovani na vještačkoj inteligenciji postaju duboko integrisani u svakodnevni život, rješavajući repetitivne zadatke i poboljšavajući produktivnost u svim industrijama.
Od reaktivne mašinske umjetne inteligencije do koncepta superinteligentne umjetne inteligencije, umjetna inteligencija se nastavlja razvijati. Većina umjetne inteligencije ostaje usko usmjerena i specifična za određene zadatke, ali tekuća istraživanja umjetne inteligencije pomjeraju granice onoga što inteligentne mašine mogu učiniti.
Kako budemo napredovali, razumijevanje vrsta umjetne inteligencije – i njihovih etičkih implikacija – bit će ključno za donošenje pametnih i sigurnih odluka o tome kako integrirati umjetnu inteligenciju u društvo.