Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Večernjakov pečat

Pečat za znanost trojici predsjednika nacionalnih akademija - Bevandi, Akšamiji i Kuzmanoviću

28. svibnja 2022. u 18:47 0 komentara 104 prikaza

 

 

Pečat za znanost, u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske u Banjoj Luci, dobili su predsjednici triju nacionalnih akademija u Bosni i Hercegovini. Iz grada na Vrbasu javili su se voditelji Lejla Durmo i Ognjen Dujković dok su nagradu iz ruku uglednog mostarskog odvjetnika Josipa Muselimovića primili: Rajko Kuzmanović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS-a, Mehmed Akšamija, predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, piše Večernji list BiH.

Priznanje koje vrijedi

Vodeći ljudi bošnjačke, hrvatske i srpske akademije u BiH odmjereni su intelektualci koji doprinose pomirbi društva i svojom suradnjom bore se za bolju i prosperitetniju BiH - zemlju znanja. Nacionalne akademije kojima su na čelu zalažu se za cjelovitost BiH i dobrobit svih njezinih stanovnika. Bošnjački BANU i hrvatski HAZU potpisali su i sporazum o trajnoj kulturnoj suradnji na načelima jednakopravnosti i međusobnog uvažavanja. Pomirbenom retorikom ova trojica akademika razoružavaju ratne huškače. Predsjednik HAZU-a, najmlađe akademije u BiH, akademik Mladen Bevanda, koji je prije nekoliko dana ponovno izabran na tu dužnost zahvalio je svima koji su prepoznali njihovo djelovanje i rad na dobrobit društva i na dobrobit cijele naše zajednice.

- Osnovani smo 2014. godine na temelju zakona, ali polazeći od Ustava, polazeći od Daytonskog sporazuma i povijesti slova te duha Bosne i Hercegovine kao pravo svakog naroda da ima svoju najvišu ustanovu u znanosti, umjetnosti i kulturi. Podsjetio bih samo da je još prije 120 godina u BiH da su osnovana tri kulturno-prosvjetna društva, i to: srpsko Prosvjeta 1902., Hrvatsko kulturno prosvjedno društvo Napredak, također 1902., i Muslimansko odnosno bošnjačko kulturno prosvjetno društvo gajret 1903. godine. Sada idemo dalje, imamo tri akademije, to je naša stvarnost, to je naša BiH koju tvore tri ravnopravna, konstitutivna naroda i svaki narod ima pravo i na svoje ustanove, pa i na Akademiju kao najvišu ustanovu u znanosti i kulturi jednoga naroda - kazao je u svojem govoru akademik Bevanda.

Njegov kolega iz BANU-a, akademik Mehmed Akšamija također nije skrivao zadovoljstvo što se rad njegove institucije prepoznao kao društveno koristan.

- Velika je stvar kada imate simbiozu znanosti, povijesti, teorije, umjetnosti i tako dalje. I kada unutar te simbioze možete pokriti, recimo jedno određeno tržište, ja ću to tako reći. To tržište znamo svi da je jako malo, međutim, kada ste dio jednog velikog globalnog svjetskog tržišta, a jesmo, izgleda da jesmo, onda je to velika stvar. U svakom slučaju, hvala velika Večernjaku što je prepoznao naše nastojanje da budemo ustrajni u svemu tome te da budemo dio toga velikog globalnog tržišta. Hvala vam - poručio je Akšamija.

Znanost nije ničije vlasništvo

Domaćin u Banjoj Luci bio je akademik Rajko Kuzmanović, predsjednik ANU RS-a, koji se također zalaže za iskrenu suradnju ovih triju akademika i za izgradnju boljeg i pravednijeg društva. - Iznimno poštovani i dragi prijatelji. Vijest o tome da je Večernjak dodijelio određeno priznanje koje nosi naziv Pečat jako me obradovala, ali obradovala je i mnoge druge. Ne zbog toga što jedan prima jedno, drugi drugo i tako dalje, nego zbog toga što je Večernjak osjetio i vidio da nije znanost dovoljno zastupljena bilo gdje, pa i u nagradama, ali na drugim mjestima. Vidite, zbog toga, ta gesta Večernjaka, njegova urednika svakako je jako zanimljiva i pokazuje da postoje ljudi i institucije koje vrednuju i znaju što to znači znanost, znanstveno-istraživački rad. Vidite, postoji mnogo toga što treba staviti kao epitet uz znanost ili uz znanstvenu disciplinu bilo koju, ali treba jedno zapamtiti: Da znanost nije ničije vlasništvo, da je znanost opće dobro; stoga, kada pogledamo daje li tko doprinos znanosti, nitko ne pita jesu li to male ili velike zemlje jer tako nas dijele samo oni koji dovoljno ne razumiju ili neće da razume stav akademije te stav ljudi koji se bave znanstvenom disciplinom. U jednom smo smislu sigurno mala zemlja, mali narodi, ali i mali narodi mogu dati velika djela - poručio je na koncu Kuzmanović. •

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.