Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Ugriz krpelja može izazvati anemiju, trovanje i paralizu

Iako su krpelji najbrojniji u svibnju i lipnju, promjene
 klimatskih uvjeta omogućavaju razvoj krpelja tijekom cijele godine
10. lipnja 2013. u 10:52 0 komentara 1335 prikaza
krpelji

S toplijim vremenom ljudi su često na meti opasnih napasnika. Jedan od njih je i krpelj, a koliko je česta pojava ugriza krpelja, govori i činjenica da hitne službe imaju vikendom i do 50 slučajeva ugriza. Iako su krpelji najbrojniji i najaktivniji u svibnju i lipnju, globalne promjene klimatskih uvjeta omogućavaju nesmetan razvoj krpelja u većem dijelu godine što može predstavljati veliku opasnost za ljude i životinje.

Štete od ugriza

Šef Katedre za parazitologiju i invazione bolesti Veterinarskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Jasmin Omeragić kaže da ubod krpelja može izazvati mehaničke ozljede i anemiju te paralizu i toksikozu prouzročenu lučenjem toksina u organizam domaćina. - Neizravne štete su još važnije, prenošenjem drugih uzročnika oboljenja na životinje i čovjeka. Ako se nalaze u krvi domaćina, krpelji sisanjem krvi unose uzročnike oboljenja - kaže on. Kod nas je najčešća vrsta krpelja tzv. Ixodes ricinus, a pojavljuje se na svim područjima BiH. Omeragić kaže da se kod životinja krpelji najčešće mogu pronaći na glavi, vratu, trbuhu i između nogu. Preporučuje da se prilikom boravka u prirodi nosi odjeća dugih rukava i nogavica, svjetlih boja (krpelji se lakše uočavaju), te zatvorena obuća. - Poželjno je hodati obilježenim stazama, izbjegavati nepotrebno provlačenja kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganja odjevnih predmeta. Povratkom iz prirode treba pažljivo pregledati kompletno tijelo, naročito kod djece, kaže Omeragić. Ističe da je krpelju potrebno najmanje 12 sati boravka na domaćinu da bi prenio uzročnike oboljenja. - Važno je krpelja ukloniti što prije, rizik od infekcije je veći što je boravak krpelja na tijelu duži. Treba ih izvaditi kompletno, skupa s rilom kojim se zabušuju u kožu nizovima sitnih trnića usmjerenih u suprotnom pravcu od mjesta uboda - ističe on. Tijekom vađenja krpelja ne treba žuriti, ne povlačiti ih naglo, ne smije se tijelo krpelja stiskati i gnječiti.

Uklanjanje krpelja

- Potrebno je uhvatiti krpelja dezinficiranom pincetom, neposredno uz kožu (na mjestu gdje usni aparat krpelja ulazi u kožu) i laganim povlačenjem (rotacijski) izvući krpelja iz kože. Ako u koži ostane rilo, koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica, treba ga odstraniti sterilnom iglom - kaže on. Nakon odstranjivanja krpelja mjesto ugriza treba dezinficirati alkoholom i jodom, a ruke i pribor koji se koristio za vađenje treba dobro oprati i dezinficirati. Mjesto uboda eventualno premazati antibiotskom mašću.

- Ako se vadi pravilno, ne treba na krpelja i oko mjesta uboda nanositi ulje, benzin, lak za nokte i slično jer to kod krpelja može izazvati stres, dublje uvlačenje u kožu i izbacivanje više sline, kaže dr. Omeragić.

Mjesta ugrizaKrpelji se kod čovjeka najč

Mjesta ugriza

Krpelji se kod čovjeka najčešće zadržavaju na dijelovima tijela gdje je koža vlažnija i mekša, kao što je koža trbuha, prepona, pazuha, na vratu i iza uha

Simptomi ugriza

Možete primijetiti lokalno crvenilo, svrbež i rijetko lokaliziranu intenzivnu bol. Simptomi počinju nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon ugriza

Bolest krpelja

Krpeljni meningoencefalitis (KME) druga je najčešća krpeljom prenosiva bolest u Europi. KME je virusna infekcija uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa (KMEV)

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.