Znajući da bosanskohercegovački proizvođači u vlastitoj zemlji gube tržišnu utakmicu od konkurencije, u resornim ministarstvima dali su trgovcima obvezu da na policama izlože minimalno 50 posto domaćih proizvoda, što je i ušlo u Zakon o unutarnjoj trgovini. Ukoliko trgovine ne ispoštuju nove odredbe, predviđene su novčane sankcije i do 10.000 maraka za pravne osobe.

Na potezu su potrošači

Posljednji su na potezu potrošači. -Gledam i kupujem samo ono što je jeftinije! U vremenima u kojima živimo nismo u situaciji birati, uglavnom tvrde kupci. Premda je već trebao stupiti na snagu nove odredbe Zakona o unutarnjoj trgovini, takva zamisao već je naišla na probleme, jer se procjenjuje da domaće tvrtke ne mogu proizvesti bogat spektar proizvoda kojima bi u natpolovičnom odnosu popunile bolje opskrbljene trgovine. Također, tu su i problemi oko ograničavanja prostora. -To znači da će onaj koji ima 990 četvornih metara imati širok asortiman robe, a onaj koji ima 1000, taj će spasti na malo i onda će ovi propadati. I već bi sad trebalo vršiti izmjene i dopune toga zakona. Ni u najrazvijenijim zemljama ni jedna trgovina nema 50 posto u prehrambenom sektoru svoje robe. Mišljenja smo da se zastupljenost domaćih prehrambenih proizvoda treba u svim trgovinama utvrditi prema robnim grupama selektivno. Tako bi se osigurao ravnopravan položaj svih trgovaca i žaštitila domaća proizvodnja, kaže Jago Lasić, predsjednik Gospodarske komore FBiH.

Što je to domaće?

Gospodarska komora je dala i definiciju domaćeg proizvoda, koji čini roba čija je završna faza (prije puštanja u promet) prerade odnosno dorade urađena na području BiH.

-Kako zakonom nije definirano treba li asortiman tretirati linearno ili selektivno, mi ostajemo kod prijedloga da sudjelovanje domaćeg proizvoda u svim trgovinama od najmanje 50 posto bude u navedenim skupinama, tvrdi Lasić. Zatim se navodi 13 skupina, za koje je Gospodarska komora utvrdila da mogu biti u potpunosti zastupljeni.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora