Državne i druge institucije u BiH ne bi smjele zaposliti ili dati funkciju bilo kome tko je stekao fakultetsku diplomu nakon 15. kolovoza ove godine. Svako drukčije postupanje značilo bi izravno kršenje zakonskih propisa. Na problem nastao nepoštivanjem rokova u Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju BiH, upozorava i zastupnica u državnom parlamentu Azra Hadžiahmetović.

Traže odgovor

Ona je od Vijeća ministara BiH zatražila konkretan odgovor na pitanje hoće li državne institucije priznavati visokoškolske diplome koje su stečene nakon 15. kolovoza, odnosno kako se planiraju ispoštovati zakonske odredbe. -Zakonom je precizirano da će se prva akreditacija visokoškolskih ustanova u BiH izvršiti četiri godine od dana stupanja na snagu Okvirnog zakona o visokom obrazovanju, odnosno do 15. kolovoza 2011. godine. Nemamo informaciju da je ijedna visokoškolska ustanova u BiH dobila akreditaciju do današnjeg dana. Imajući u vidu da zakon propisuje da će državna tijela, te druga tijela i organizacije u BiH u svrhu zapošljavanja ili obavljanja javne funkcije priznavati samo one diplome koje izdaju akreditirane visokoškolske ustanove, znači da nije moguće zaposliti nikoga tko je stekao diplomu nakon 15. kolovoza, kada su istekle privremene akreditacije, upozorava Hadžiahmetović. Vršitelj dužnosti ravnatelja Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Boris Ćurković potvrđuje za Večernji list postojanje ovog problema, ali ističe da je ova agencija sa svoje strane učinila sve kako bi se stekli uvjeti za početak akreditacije visokoškolskih ustanova. -Agencija je donijela šest ključnih dokumenata, uspostavila popis od 334 eksperta, istrenirala te eksperte, vršila trening visokoškolskih ustanova. Kao rezultat rada Agencije i njezinog inzistiranja na Kriterijima, danas sve ustanove imaju urede za kvalitetu, bave se kvalitetom, a neke od njih za sebe tvrde da su potpuno spremne za proces akreditacije. Ono što još nije definirano je financijski okvir akreditacije, ističe Ćurković.

Problem financiranja

Troškovi jedne institucionane akreditacije su između 20 i 25 tisuća KM, a programske približno 12 tisuća. Za 39 ustanova i približno 1.500 studijskih programa to je oko 19 milijuna KM. Niti jedan propis, zakonski ili podzakonski, na županijskoj, entitetskoj ili državnoj razini nije odredio tko će snositi te troškove – ustanove ili drzava. Agencija trenutačno radi na situiranju tog problema, ističe Ćurković dodajući da je moguća i izmjena zakona.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’