JETRA

Jedete li kasno navečer? To može povećati rizik od bolesti, jedan organ je posebno ugrožen

Istraživanje provedeno na američkoj populaciji pokazalo je da su osobe koje su prijavile kasno večernje obroke imale od 20 do 30 posto veći rizik od različitih oblika bolesti jetre u usporedbi s onima koje nisu imale takvu naviku.

Štiti je od smrtonosnog utjecaja šećera

Znanstvenici otkrili: Tajna zdrave jetre krije se u povrću koje sigurno već imate u kuhinji!

Dodavanjem inulina u prehranu, mikrobi u crijevima postaju učinkovitiji u preradi fruktoze, čime se sprečava oštećenje jetre.

Uz Svjetski dan svjesnosti

HEPATITIS C Sve što trebate znati o opasnoj infekciji koja dovodi do ciroze jetre, raka, čak i smrti

Znakovi bolesti mogu biti: pojava tamnog urina i svijetle stolice, umor, povišena temperatura, bolnost zglobova, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku te žutica kože i bjeloočnica

Bol u trbuhu

Kako prepoznati što vas boli - jetra ili žučni mjehuru? Evo kada potražiti pomoć

Žučni kamenci, upala jetre i druga stanja mogu uzrokovati bol u istom području. Važno je prepoznati simptome koji zahtijevaju liječnički pregled.

Tihi ubojica iz kuhinjskog ormarića

Kako vas ‘zdrava’ hrana može koštati jetre, čak i ako ne pijete alkohol

Smanjenje tjelesne mase od sedam do 10 posto može značajno smanjiti masnoću u jetri i upalu

Bolesti jetre mogu biti smrtonosne: ovo su simptomi koje ne smijete ignorirati

Tvrde hepatolozi

OVO 'ZDRAVO' PIĆE zapravo tiho oštećuje vašu jetru, a zasigurno to niste ni znali!

Jedno od njih je voćni sok, koji se često smatra zdravim izborom. Iako sadrži vitamine, stručnjaci upozoravaju - konzumirajte ga umjereno

pogađa milijarde ljudi

Ova bolest bez simptoma širi se brže nego ikada, pogađa sve mlađe ljude. Češće obolijevaju muškarci, liječnici zabrinuti

ČESTO NIJE PREPOZNATA

Liječnici dižu alarm: Za deset godina udvostručit će se broj kronično oboljelih od ove bolesti

Pokazalo je to do sada najveće istraživanje učestalosti neprepoznate bolesti jetre među odraslom europskom populacijom, uključujući Hrvatsku, u čijoj su provedbi sudjelovali liječnici i znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničke bolnice Dubrava