iseljenici

Istraživanje otkrilo: Najpopularniji jezik među Skandinavcima je španjolski, a evo koji je među Balkancima

Prema službenim podacima Saveznog ureda za statistiku (Statistiches Bunesamt), u Njemačkoj živi 248.000 osoba bh. podrijetla, od čega 167.975 s državljanstvom BiH

Hrvatska mijenja Zakon o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske, evo što donosi

„Povećao se broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom, posebno iz Južne Amerike, samo 2023. godine riješeno ih više od 6,5 tisuća“, kaže Milas i dodaje kako danas oko milijun Hrvata s hrvatskim državljanstvom živi po cijelom svijetu.

O skorim njemačkim izborima ovisi sudbina i mnogih bh. građana, bit će motiviranih za povratak, ali i odlazak

Prema službenim podacima Saveznog ureda za statistiku, u Njemačkoj živi 248.000 osoba bh. podrijetla, od čega 167.975 s državljanstvom BiH, nadolazeći izbori mnogima su presudni

Širi se popis zemalja iz kojih će povratnici imati pravo na oslobođenje poreza: Evo kako ga ostvariti

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja oslobađaju se poreza na dohodak na rok od pet godina povratnici hrvatski državljani i potomci iseljenika.

Iseljenici “drže” i ekonomiju, u pola ove godine rodbini u BiH poslali 20% više novca nego prije dvije godine

Gotovo 7 posto bogatstva BiH dolazi od dijaspore, više novca šalju iseljenici nego strani ulagači

Bosanskohercegovačko iseljeništvo izravnim novčanim doznakama, ali i tekućom potrošnjom tijekom ljeta, u velikoj mjeri oblikuje ekonomsku sliku domovine

U 51 zemlji živi cijela jedna iseljena Federacija BiH

Najveći broj iseljenika živi u: Hrvatskoj, i to njih čak 409.357, zatim u Srbiji, koja je postala domovinom za čak 335.992 osobe s rodnim listom Bosne i Hercegovine

Iseljenici poslali 3 milijuna KM više, ali bez stabilnosti neće ulagati u BiH

Pozitivna priča iseljenika: Novorođenu djecu iz Veljaka darovali s 2000 KM

Svako novorođeno dijete u župi Veljaci, koje je kršteno u župi i ostalo u župi, darovali s 2.000 KM

Pročitajte što je 1938. pisalo u putovnici hrvatskog iseljenika

U većini mjesta Hrvatskog primorja i kvarnerskih otoka nije bilo obitelji koju barem jedan član nije napustio, a da ne spominjemo zajednice iz kojih su čak svi mlađi članovi otišli ususret boljem životu.