Nakon višestrukih tjedana intenzivnih pregovora, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države dovršile su nacrt revidiranog mirovnog plana koji bi trebao dovesti do okončanja ruske agresije na Ukrajinu. Kako piše Kyiv Independent, riječ je o znatno izmijenjenoj verziji ranijeg, vrlo kontroverznog dokumenta koji je sadržavao 28 točaka i koji je, prema ocjeni ukrajinske strane, u velikoj mjeri gurao Ukrajinu prema političkoj i vojnoj kapitulaciji. Novi okvir sada sadrži 20 točaka i predstavljen je javnosti od strane predsjednika Volodimira Zelenskog.
Osim samog mirovnog plana, tijekom pregovora izrađena su i tri dodatna dokumenta. Prvi se odnosi na sigurnosna jamstva između Ukrajine, Sjedinjenih Država i europskih partnera, drugi predstavlja bilateralni sporazum o sigurnosti između Kijeva i Washingtona, dok je treći usmjeren na gospodarsku suradnju i obnovu zemlje te je opisan kao svojevrsna „mapa puta za prosperitet Ukrajine“. Predsjednik Zelenski istaknuo je kako je postignut značajan napredak u finalizaciji svih dokumenata.
Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Američke Države planiraju predati nacrt plana Moskvi 24. prosinca. Ako ga ruska strana prihvati, konačni dokument trebali bi potpisati čelnici Ukrajine, SAD-a, europskih država koje će sudjelovati u sporazumu te Rusije. Prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon potpisivanja, no kako bi sporazum imao punu pravnu snagu, morat će ga ratificirati ukrajinski parlament i/ili potvrditi građani Ukrajine na referendumu koji bi se mogao održati u roku od 60 dana.
Ipak, unatoč napretku, još uvijek ne postoji suglasnost oko dviju ključnih točaka. Prva se odnosi na kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja, koja je trenutačno pod ruskom okupacijom, dok se druga tiče budućeg statusa Donbasa, regije razorene ratom koji traje još od 2014. godine. Također, u novom prijedlogu ne spominje se izravno ukrajinska težnja za članstvom u NATO-u, što je dodatno izazvalo zabrinutost dijela ukrajinske javnosti.
Kako navodi Kyiv Independent, nacrt plana potvrđuje suverenitet Ukrajine te predviđa sklapanje čvrstog i obvezujućeg sporazuma o nenapadanju između Ukrajine i Rusije. Plan uključuje uspostavu sofisticiranog mehanizma nadzora linije razdvajanja, koji bi se oslanjao na satelitsko praćenje i bespilotne sustave kako bi se kršenja primirja mogla rano detektirati. Ukrajini se jamče sigurnosne garancije slične onima iz članka 5. NATO-a, prema kojima bi u slučaju nove ruske agresije uslijedio koordinirani vojni odgovor i ponovno uvođenje svih međunarodnih sankcija protiv Rusije.
Istovremeno, jasno je definirano da bi te garancije prestale vrijediti ako bi Ukrajina prva napala ruski teritorij bez povoda. Dosad potpisani bilateralni sigurnosni sporazumi Ukrajine s tridesetak država ostali bi na snazi, dok bi Rusija bila obvezna svoje obveze o nenapadanju formalizirati u zakonodavstvu i potvrditi ih u Državnoj dumi.
Jedan od ključnih političkih elemenata plana odnosi se na europsku budućnost Ukrajine. Predviđeno je članstvo Ukrajine u Europskoj uniji u jasno određenom vremenskom okviru, uz privremeni povlašteni pristup europskom tržištu. Zelenski je naglasio kako članstvo u EU vidi i kao važan sigurnosni instrument te je spomenuo 2027. ili 2028. godinu kao mogući rok pristupanja.
Gospodarski dio plana iznimno je ambiciozan. Predviđa se stvaranje razvojnih fondova za ulaganja u brzorastuće industrije poput tehnologije i umjetne inteligencije, obnova i modernizacija energetske infrastrukture, uključujući plinovode i skladišta, kao i opsežna obnova ratom razorene infrastrukture i gradova. Cilj je mobilizirati čak 800 milijardi dolara, koliko se procjenjuje da iznosi ukupna ratna šteta, uz snažnu uključenost Svjetske banke i međunarodnih financijskih stručnjaka.
Posebno osjetljivo pitanje ostaje nuklearna elektrana Zaporižja. Washington predlaže zajedničko upravljanje između Ukrajine, Rusije i SAD-a, dok Kijev odlučno odbija bilo kakvu rusku kontrolu nad postrojenjem. Ukrajinska strana predlaže model zajedničkog upravljanja sa Sjedinjenim Državama, uz demilitarizaciju elektrane, grada Enerhodara i hidroelektrane Kahovka, što je Zelenski ocijenio nužnim preduvjetom za sigurnost.
Što se tiče teritorijalnih pitanja, linija bojišnice na dan potpisivanja sporazuma trebala bi biti priznata kao de facto granica, uz povlačenje ruskih snaga iz dijelova više ukrajinskih regija. Razmatra se i mogućnost uspostave potencijalnih slobodnih gospodarskih zona, iako je upravo taj dio pregovora izazvao najveće napetosti između uključenih strana. Zelenski je otvoreno priznao da Ukrajina odbija povlačenje s teritorija koje trenutačno drži, dok SAD pokušava pronaći kompromisno rješenje.
Plan također uključuje snažnu humanitarnu komponentu, koja predviđa razmjenu svih ratnih zarobljenika, oslobađanje civilnih zatočenika, uključujući djecu i političke zatvorenike, te mjere za ublažavanje patnji žrtava rata. Nakon potpisivanja sporazuma Ukrajina bi trebala što prije održati predsjedničke izbore, a provedbu cijelog dogovora nadzirao bi posebni Mirovni savjet, na čijem bi čelu bio Donald Trump. Kršenje sporazuma automatski bi dovelo do novih sankcija.
Otvori KEKS Pay
