Početkom listopada SAD je objavio još jedan paket sankcija protiv 12 ruskih tvrtki koje više neće moći prodavati svoje proizvode u SAD-u, a odnose se prvenstveno na proizvode koji se mogu koristiti i u vojnoj industriji. No, u Rusiji je to malo koga uzrujalo. Čini se da su se Rusi već navikli na sankcije jer postoji mišljenje da od njih ionako stradaju samo oni protiv kojih su one uvedene. No, posljednja dva tjedna mnogi ruski mediji digli su uzbunu – potkraj studenoga očekuje se primjena drugog paketa sankcija.
Prema riječima mnogih ruskih ekonomista, tada će praktički doći do potpunog prestanka trgovinske razmjene između Rusije i SAD-a, bit će uvedena ograničenja koja se tiču državnih banaka i tvrtki u državnom vlasništvu, doći će do zabrane letova između dviju država onim ruskim aviokompanijama koje su u državnom vlasništvu ili im je država djelomični vlasnik.
Između Rusije i SAD-a trgovinska razmjena za prvih sedam mjeseci 2018. iznosila je 13,44 milijarde dolara, što je 3,5% ukupne vanjskotrgovinske razmjene Rusije. Doduše, navedeni pokazatelj ima tendenciju pada – 2017. SAD je činio četiri posto vanjskotrgovinske razmjene, a 2016. 4,3%.
Ako ćemo gledati opseg izvoza i uvoza, SAD je daleko od najvećeg ruskog partnera – zauzima samo 2,6% od ukupnog opsega izvoza, a navedeno se odnosi najviše na goriva i naftu, crnu metalurgiju, bisere, dragocjene metale.
Prema podacima ruskih medija, utjecaj sankcija su potpuno osjetile tvrtke kao što je “Rusal” (proizvodnja aluminija), koji je bio prisiljen obustaviti rad. U tvrtki je bilo zaposleno 343 ljudi. Metalurški kombinat VSPMOAVISMA, jedan od najvećih proizvođača titana na svijetu. Velik dio proizvodnje izvozi se u SAD – čak 32%.
Bude li zabranjen izvoz u SAD, odnosno budu li uvedene sankcije, ruski ekonomski stručnjaci ne isključuju mogućnost katastrofalnog scenarija za tu tvrtku koja zapošljava 20 tisuća ljudi.
Osim toga drugi paket sankcija tiče se financijskog sektora. Nije isključena mogućnost da će se uvesti zabrana na transakcije u dolarima za ruske banke u državnom vlasništvu. Zabranu na transakacije u dolarima prije svega će osjetiti obični ljudi – direktor banke VTB Andrej Kostin već je upozorio klijente svoje banke da će njihovi dolarski depoziti u slučaju sankcija moći biti vraćeni u rubljima po aktualnom tečaju, što dakako narušava planove o štednji prosječnog stanovnika.
Ekonomist Anton Karnicki smatra da je najgori scenarij da zemlje koje podržavaju sankcije odustanu od kupnje ruske nafte jer bi izvoz crnog zlata tada pao za 55 do 65%. Rusija bi time izgubila 32 milijarde dolara godišnje. Prema mišljenju ruskih ekonomista, Rusija će i dalje razvijati svoje gospodarstvo i prerađivačku industriju te i dalje više usmjeriti fokus na vlastito tržište.
